Balkan i pristup EU-u: nova pravila

Francuska, Nizozemska i Danska od listopada prošle godine blokiraju pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. A nova Europska komisija smatra da su obje zemlje zrele za pristupni proces. Kako bi opustio blokadu, novi povjerenik EU-a za proširenje Oliver Varhelyi je u Bruxellesu predstavio novu dotjeranu strategiju za buduće pristupne kandidate. Reforma bi se mogla svest  na sljedeće točke:

- dosadašnjih 35 pristupnih poglavlja će biti podijeljeno na šest tematskih grupa. Tako bi pregovori trebali biti ubrzani, a „političko upravljanje" njima – poboljšano.

- kritički raspoložene zemlje EU-a bi se trebale pojačano uključiti u provjere kandidata za prijem. Europska komisija i predstavnici 27 članova bi ubuduće trebali zajedno putovati u zemlje koje žele pristupiti EU-u kako bi provjeravali rezultate reformi. Tako bi trebala biti izbjegnuta „iznenađenja" u posljednjem trenutku, kako je to formulirao Varhelyi.

- pristupni pregovori s kandidatima koji otežu s reformama bi mogli biti usporeni, odloženi ili prekinuti. Posebno je francuski predsjednik Emmanuel Macron insistirao na sankcijama. To je do i sada bilo moguće, ali se rijetko primjenjivalo.

- uvjeti koje kandidati moraju ispuniti moraju biti još jasnije i detaljnije objašnjeni nego što je to do sada bio slučaj – i objavljeni. Pitanje pravne države bi ubuduće trebalo postati  težište na početku i kraju pregovora o svakom od šest tematskih „paketa".

Start za pregovore još prije sastanka na vrhu u Zagrebu

Povjerenik za proširenje je jasno dao do znanja kako želi što skorašnji početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Krajem mjeseca bi Komisija trebala podnijeti dopunjen pozitivan izvještaj o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kako bi rastjerala sumnje Francuske, Danske i Nizozemske. Varhelyi je prilikom predstavljanja reformiranog procesa priznao da su i neke druge zemlje izrazile svoje sumnje, „samo što to sada nitko ne želi glasno reći". Ali, on je, kako je dodao, optimist koji smatra da će te dvije zemlje dobiti datume za početak pregovora još prije izvanrednog samita EU-a i zemalja zapadnog Balkana koji bi se početkom svibnja trebao održati u Zagrebu.

Srbija i Crna Gora mogu birati

Nova pregovaračka metoda koju sada trebaju odobriti i svih 27 članica EU-a, se neće moći primijeniti na ionako razvučene razgovore sa Srbijom, Crnom Gorom i Turskom. „Pravila se ne mogu mijenjati usred igre“, rekao je Varhelyi. Doduše, Crna Gora i Srbija će imati mogućnost da dobrovoljno prijeđu na novu metodu pregovaranja. A razgovori s Turskom, koji su počeli još 2005. godine, su zbog različitih s EU-om ionako zamrznuti.

Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Nikola Dimitrov, se nada da će Europska unija donijeti odluku prije održavanje izbora u njegovoj zemlji – u travnju. Radi se o odgovoru na pitanje što Europska unija zapravo želi od zemalja na Balkanu. Povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi je naglasio da su i zemlje Europske unije obvezne odraditi svoj dio posla ako balkanske zemlje budu ispunile uvjete. Premijer Albanije Edi Rama traži da pregovori budu više fer i jasniji. Kritika francuskog predsjednika Macrona i njegova želja za reformama bi mogle „dati novi život postupku koji trenutno zapinje".

Perspektive za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu

I Kosovo, koje ne priznaju sve zemlje EU-a, i Bosna i Hercegovina, čije državne strukture funkcioniraju slabo, bi trebale dobiti principijelnu perspektivu, rekao je Varhelyi. „Kredibilna pristupna perspektiva je ključ za političku stabilnost i razvoj u našoj regiji", rekao je povjerenik iz Mađarske.

Još se ne zna hoće li Francuska sad pristati na početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Jedan diplomat EU-a je u Bruxellesu rekao da se u biti, kada je riječ o kriterijima za prijem, malo što promijenilo. Fasada se dotjeruje, ali sadržaj ostaje isti. On je dodao da je Francuska sada dobila što je htjela i da bi sada trebala popustiti.