Baerbock u srednjoj Aziji: vrijednosti i gospodarstvo

Sat vremena od Astane, glavnog grada Kazahstana, usred naseljene stepe nalaze se stočni vagon i baraka - ostaci ženskog logora iz staljinističkog doba. Između 1937. i 1953. tu je bilo zatočeno oko 18.000 nevinih žena. Brojne su imale djecu koja su im oduzeta, a potom pod lažnim imenima odvedena u udaljene dječje domove.

Otprilike 80 godina kasnije njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock posjetila je mjesto nekadašnjeg Gulaga i povukla paralelu sa sadašnjošću: sa ženama u Ukrajini koje su silovane ili čija su djeca oteta i odvedena u Rusiju. "Metode rata nisu se promijenile. Žene bivaju mučene, silovane, oduzimaju im djecu, zlo na brojnim razinama djeluje do danas", kaže ona.

Ljudska prava i gospodarstvo

Baerbock je tri dana boravila u posjetu Kazahstanu i Uzbekistanu. Rat u Ukrajini i njegove posljedice bili su zapravo tema njenog posjeta srednjoj Aziji. I tamo rat izaziva uznemirenost jer je ovisnost o Rusiji posebno velika. Rat je i Njemačkoj pokazao koliko je gospodarski ovisna o Rusiji.

Tokom posjeta srednjoj Aziji Baerbock je otvoreno govorila o ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine, njeni domaćini su izbjegavali jasne riječi o trenutnoj situaciji. Čak i ako se vodstvo Kazahstana distanciralo od Putinovog ratnog huškanja, tu kao i u susjednom Uzbekistanu vrijedi načelo "višesmjerne vanjske politike": selektivno razgraničenje od dominantnih susjeda, ali u konačnici nema jasnog pozicioniranja na jednu stranu.

Od početka svog mandata Baerbock je više puta isticala svoju predanost vrijednosnoj i feminističkoj vanjskoj politici. To također uključuje rješavanje problema kršenja i zloupotrebe ljudskih prava.

Gospodarski interes

Domaćini u srednjoj Aziji slušali su i kimali glavom, ali njihov glavni interes bio je drugdje. Radije su gledali unaprijed, tim više što je Baerbock na svom 54. putovanju u inozemstvo prvi put u pratnji imala poslovnu delegaciju. To je njen posjet učinilo privlačnijim za vlade u Astani i Taškentu. Investitori iz Njemačke su vrlo traženi jer se zalažu za kvalitetu i nove tehnologije u branšama budućnosti. Za njemačke tvrtke je pak ova regija atraktivna jer moraju brzo naći nove izvore sirovina. U srednjoj Aziji i Njemačkoj trenutno se prije svega želi jedna stvar: diverzifikacija.

Čak i ako je ekonomija bila sveprisutna, Baerbock je ostala pri svojim prioritetima. I ovoga puta posjetila je škole i vodila razgovore u malim grupama – s učenicima, s predstavnicima civilnog društva i sa ženama. Kada je posjetila sigurnu kuću za žene u Samarkandu, od njenih štićenica je željela saznati kako obiteljsko nasilje pogađa uzbekistanske žene i na kakvu pomoć mogu računati. I rekla je da žene u Njemačkoj također doživljavaju nasilje u obitelji. Gdje god ode ministrica vanjskih poslova pita: što bi trebalo promijeniti da stvari krenu na bolje - za državu i za ljude?

Prednosti kroz suradnju

Dok se Baerbock zalaže za bolje uvjete rada i prava žena, ona jasno govori o tome što Njemačka ima za ponuditi. "Pošteno, na jednakopravnoj razini, bez ovisničkih kredita i bez skrivene agende" - tako Baerbock opisuje načela suradnje i ističe da se mnoge države oslanjaju na podložnost i međusobnu ovisnost. Svi razumiju na koga misli: na Rusiju i Kinu.

Agenda njemačke ministrice utemeljena na vrijednostima nije prioritet za njemačke biznismene, ali je ipak smatraju korisnom. "Kada ministrica otvoreno govori o vrijednostima, ona signalizira okvir u kojem se želimo kretati", kaže poduzetnica Angela Papenburg, čija je tvrtka godinama aktivna u srednjoj Aziji, a sada ulaže velika sredstva u strukovnu obuku u Uzbekistanu. "Tamo Nijemci slove kao pioniri. Tko s njima surađuje, prednjači i u svojoj zemlji", kaže ova poduzetnica iz građevinske branše.

Promjena kroz trgovinu 2.0

Baerbock pokušava spojiti vrijednosno orijentiranu diplomaciju s gospodarskim interesima, iako ni sama ne zna koliko će to dugoročno djelovati u inozemstvu. "Ne zna se kako će se te zemlje razvijati u budućnosti, ali sada shvaćaju da su njemački političari ozbiljni po pitanju ljudskih prava i prava žena", kaže političar SPD-a Andreas Larem, koji je pratio ministricu kao član parlamenta.

Jer promjena kroz trgovinu danas se može dogoditi samo ako se poštuju ljudska prava, tako Baerbock domaćinima objašnjava novi njemački pristup. Ona to čini i tokom posjeta najvećem rudniku bakra na području bivšeg Sovjetskog Saveza nedaleko od Taškenta. Kada je čula da tamo radi 35.000 ljudi i da se rudnik širi, raspituje se o vlasništvu i prodaji, o ekološkim standardima, uvjetima rada i odakle su radnici.

Njemačka je desetljećima prakticirala pristup promjene kroz trgovinu, održavajući dobre gospodarske odnose s Rusijom i Kinom – u nadi da će se autokracije otvoriti demokraciji. To se nije dogodilo, prije se dogodilo suprotno, zbog čega mnogi smatraju da je takav pristup propao.

Baerbock trenutno pokušava ostvariti novu promjenu kroz trgovinski pristup 2.0, ovaj put agresivnim isticanjem važnosti ljudskih prava za Njemačku i pravdajući to europskim standardima. No je li ta vanjska politika doista učinkovita? U svakom slučaju, brz uspjeh još nije na vidiku. Jer njemačkoj industriji trebaju alternative za Kinu i Rusiju, odakle danas dobiva mnoge sirovine. Ovo je također poznato u srednjoj Aziji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu