Azil za ruske dezertere u Njemačkoj?

„Upiti iz Rusije stižu svake minute", kaže Wiebke Judith iz organizacije Pro Asyl. "Ljudi pitaju kako sada mogu izaći iz zemlje. Od najave djelomične mobilizacije u Rusiji ovakva pitanja dosta češće dobijamo, kako preko naših kanala na društvenim mrežama tako i preko naših savjetničkih timova", izjavila je Judith za DW.

Međutim, savjetnici organizacije za ljudska prava u ovom trenutku ne mogu dati puno nade osobama koje postavljaju takva pitanja. „Problem je: kako uopće doći do Europe?", kaže Judith i dodaje: "Putevi za bijeg su vrlo ograničeni. Tim više što zemlje EU-a koje su najbliže Rusiji faktički onemogućavaju ulazak kopnenim putem."

Estonija, Letonija, Litva i Poljska trenutno Rusima odbijaju ulazak u zemlju. Oni mogu ući u EU kopnom samo preko Finske, ali vlada u Helsinkiju razmatra ograničenja ulaska za ruske državljane.

Zaštita članova opozicije

Istovremeno, političari iz gotovo svih velikih njemačkih stranaka ističu da su ruski dezerteri dobrodošli u Njemačku. Osobama koje pokušavaju izbjeći mobilizaciju također treba dati azil - za to se zalažu kako predstavnici vladajućih stranaka (Socijaldemokrati- SPD, Zeleni, Liberali - FDP), tako i brojni političari iz redova opozicione Demokršćanske unije CDU/CSU i Ljevice.

„Potrebno je mjesto na koje oni mogu pobjeći", izjavio je za DW stručnjak za vanjsku politiku stranke Zelenih, Robin Wagener. Za Ukrajinu je također bolje da Rusi pobjegnu od vojne službe nego da krenu u borbe. "Trebali bi ih prihvatiti raširenih ruku", smatra je Wagener.

Ovo se ne odnosi samo na one koji ne žele sudjelovati u ruskom "rušilačkom ratu " protiv Ukrajine. "Potrebne su nam i mogućnosti da demokratska opozicija u Rusiji dođe u Europu kako bi odavdje radili na zaustavljanju rata, svrgavanju diktatora i izgradnji drugačije Rusije", smatra Wagener.

Potrebno je glasanje u Bruxellesu

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit izjavio je u petak u Berlinu da postoje znakovi bijega ljudi na zapad. Sada se pokušava s partnerima iz EU-a o dogovoriti kako se nositi s tim. Unutar EU-a je potrebno "izvodivo rješenje". Pojedini političari u koaliciji su na to pozivali još u proljeće. Međutim, EU je posljednjih godina rijetko pokazivala jedinstvo po pitanju bijega i migracija.

"Potrebni su nam putevi za bijeg umjesto izjava političara", kaže Wiebke Judith iz Pro Asyl. "Sad zaista treba biti jasno koje opcije postoje za ljude u Rusiji, a ne samo reći da bi dobili zaštitu oni koji bi uspjeli stići do nas. Tu ima previše konjuktiva."

Prema trenutnoj pravnoj situaciji u Njemačkoj, šanse za azil bi mogli imati i ruski opozicionari - ako uspiju doći do Njemačke. "Ali to opet postavlja pitanje: kako to možete dokazati?", kaže Judith.

Do sada samo mali broj zahtjeva za azil

Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF), koji pripada njemačkom Ministarstvu unutarnjih poslova, nadležan je za zahtjeve za azil u Njemačkoj. U tekućoj godini, prema odgovoru na upit DW-a, jedva da je registrirano nešto više zahtjeva za azil ruskih državljana nego prethodne godine. Do sada je bilo oko 1.800 zahtjeva za azil. U 2021. bilo ih je oko 2.300. Nije bilo značajnog porasta od početka rata protiv Ukrajine u veljači.

Maximilian Kall, glasnogovornik Ministarstva, kaže da je BAMF-ova praksa odlučivanja za tražioce azila iz Rusije već u travnju promijenjena, i to t6ako da se "u pravilu prigovor savjesti smatra razlogom za pružanje zaštite". Osim toga, od ruskog napada na Ukrajinu u veljači, 438 ruskih državljana primljeno je iz humanitarnih razloga. To uključuje pripadnike opozicije ili novinare.

Dezerteri uživaju punu zaštitu

Čuđenje u BAMF-u izaziva činjenica da neke zemlje, poput baltičkih država, Poljske ili Češke ne žele dati azil ruskim dezerterima. Europski zakon bi se trebao primjenjuje u svim državama članicama EU-a. Prema presudi Europskog suda pravde iz studenog 2020., progonjeni dezerteri u načelu imaju pravo na punu zaštitu. Pozadina ovoga je bila stalna pravna nejasnoća u nekoliko slučajeva unovačenih sirijskih izbjeglica kojima je odobren azil prema sudskoj praksi Europskog suda.

Glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit jasno je u petak stavio do znanja da će se o ovoj temi morati ponovo razgovarati sa svim europskim partnerskim zemljama početkom sljedećeg tjedna. Wiebke Judith iz Pro Asyl se nada da "politički signali" neće biti kraj priče, već da će se otvoriti putevi za bijeg ljudi iz Rusije u Europu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu