Što planira zapovjednik Macron?

Emmanuel Macron nije bio ni dva mjeseca predsjednik kada se vezan sajlom poput Jamesa Bonda, spustio iz helikoptera na 138 metara dugačku podmornicu francuske mornarice "Le Terrible". U njoj je smješteno 16 raketa s nuklearnim bojevim glavama dometa 8.000 kilometara. One na toj udaljenosti mogu pobiti milijune ljudi. Usporedbe radi, razorna moć im je 700 puta veća od atomske bombe bačene na Hirošimu u Drugom svjetskom ratu.

Ovaj razarač je još od vremena Charlesa de Gaullea okosnica francuske obrambene politike. Potencijalne neprijatelje Francuske bi trebale zastrašiti još tri ovakve podmornice, kao i 40 raketa na kopnu i još deset na jednom nosaču aviona. "Strategija zastrašivanja je dio naše povijesti, naše obrambene strategije, i to će tako i ostati”, rekao je Macron kada je u siječnju 2018. obećao da će raditi na obnavljanju francuskog atomskog arsenala. On želi da se do 2025. za to izdvoji 37 milijardi eura.

Macron bi mogao proširiti nuklearnu doktrinu

Macron je ovog petka (7.2.) govorio u „Ecole de guerre" (Ratnoj školi) u Parizu. On je držao govor o doktrini nuklearnog naoružanja. Francuski predsjednik je ponudio Europljanima „strateški dijalog“ o atomskom oružju. Europski partneri mogli bi sudjelovati na odgovarajućim francuskim vojnim vježbama, rekao je. Također se založio i za zajedničku europsku inicijativu za „međunarodnu agendu kontrole naoružanja“.

Macron je od 2017. više puta pokazao velike ambicije. Hoće li francuski predsjednik pod svoj nuklearni kišobran staviti i europske susjede? I to sada, kada je Francuska nakon Brexita ostala jedina nuklearna sila u Europskoj uniji? U vrijeme kada nestaje povjerenje da će Europu štiti američka vojska? "Moj zadatak je da definiram naše vitalne interese po pitanju nuklearnog oružja”, kazao je Macron početkom tjedna prilikom posjeta Varšavi.

No bi li se ijedan francuski predsjednik odrekao moći da sam odlučuje o eventualnom nuklearnom napadu? Corentin Brustlein, direktor Centra za sigurnosne studije na Institutu za međunarodne veze u Parizu teško može zamisliti tako nešto. "Daleko smo od toga", kaže. On smatra nevjerodostojnim da se europskim susjedima omogući sudjelovanje u nuklearnom programu Francuske, odnosno "sve njih štititi francuskim nuklearnim oružjem”.

Atomska sila? Ne, hvala!

Brustlein tu vidi dva problema: s jedne strane francuski arsenal nije dovoljno velik kako bi se omogućilo vjerodostojno zastrašivanje za cijelu Europu. A drugo: "Što god Macron planirao, on mora paziti na to da njegovi prijedlozi ne oslabe njegove europske partnere u njihovim zemljama.” No odnos prema nuklearnom oružju je drugačiji u Njemačkoj nego u Francuskoj. Većina Nijemaca ga striktno odbija.

"Nuklearno oružje i njegovo širenje ostaju najveći sigurnosni rizici”, kazao je šef Zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu Rolf Mützenich. Cilj SPD-a je kompletna eliminacija atomskog naoružanja. Stranka Ljevica govori o "opasnoj pretjeranoj težnji za moći” i upozorava da se ne smije pokušati od Njemačke napraviti atomsku silu.

Hoće li uskoro postojati EU-bomba?

Ali kako bi bilo da Europa postane nuklearna sila – dakle da se uspostavi zajednička vojska EU-a koja bi u svojim skladištima imala nuklearno oružje? Francuski predsjednik je u prošlosti i o tome razmišljao. „To bi bila revolucionarna promjena u Europi, kada bi države prenijele suverenitet nad upotrebom sile na neki drugi entitet", kaže stručnjak za sigurnosnu politiku Brustlein u razgovoru za DW. „To bi onda bila europska savezna država. Ovakav scenarij se može zamisliti samo na duge staze."

No francuski partneri se već danas, smatra Brustlein, na jedno mogu osloniti: „Zastrašivanje koje izaziva francusko nuklearno oružje ima europsku dimenziju."