Atomske elektrane za istok Europe "sigurne"

József Bordács opušteno sjedi u svojoj fotelji u dnevnoj sobi. Upravo je došao s posla, djeluje opušteno. "Atomska elektrana je najbolji poslodavac u regiji", kaže ovaj 41-godišnjak. "A što se tiče sigurnosti, ona nema nikakvog štetnog utjecaja na grad i okoliš." Njegova supruga Monika (39) potvrđuje: "Atomska energija je jeftina i manje šteti okolišu nego konvencionalne termoelektrane."

Paks je gradić na Dunavu, između Budimpešte i Mohača, ima 20.000 stanovnika. Za njega zna svaki Mađar. Paks je sinonim za tamošnju atomsku elektranu, jedinu u Mađarskoj. Elektrana ima četiri sovjetska atomska reaktora ukupne snage 2.000 megavata, u pogon je puštena 1983. Proizvodi četvrtinu električne energije potrebne Mađarskoj.

József i Mónika Bordács sa svoje dvoje djece žive udobno: obiteljska kuća, šest soba, velika okućnica na mirnoj periferiji grada. József Bordács već 16 godina radi u atomskoj elektrani, zadužen je za nadzor građevinskog održavanja objekta. Njegova supruga Mónika podučava zemljopis i povijest u Višoj školi za energiju i tehniku elektrana.

Odobravanje atomske energije

Slično kao i obitelj Bordács žive i misle mnogi u gradiću Paksu. Oko 2.500 stanovnika, što je trećina svih zaposlenih u tom gradu, radi u atomskoj elektrani i zarađuju prosječno 1.200 eura mjesečno, što je dvostruko više nego mađarski prosjek. Zato ne iznenađuje da odobravaju atomsku energiju.

Ali, i drugdje u Mađarskoj stanovništvo gleda pozitivno na atomsku energiju, tamo nema značajnijeg pokreta protiv atomske energije, a nije ga nikad ni bilo. Čak i inače vrlo posvađani politički tabori slažu se kad je u pitanju opskrba energijom. Zalažu se za gradnju novih atomskih reaktora. Mađarska namjerava modernizirati četiri postojeća reaktora u Paksu, produžiti njihov vijek trajanja i vjerojatno izgraditi još dva reaktora u Paksu.

Mađarska je time u trendu s drugim zemljama istočne Europe. Od Baltika do Bugarske gotovo sve zemlje nade polažu u atomsku energiju. U Litvi i Poljskoj je stanovništvo, istina, većinom protiv atomske energije, ali obje zemlje razmatraju mogućnost gradnje novih atomskih reaktora. U Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj postoje djelomice konkretni planovi gradnje novih reaktora, a većina stanovništva to podržava.

Brojna otvorena pitanja

I prije tjedan dana (14.10.) su premijeri takozvane Višegradske skupine, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, na svom sastanku još jednom naglasili da se zalažu za korištenje atomske energije i pozvali EU da ne prihvaća smjernice o atomskoj energiji. Koju vrstu energije će neka zemlja prvenstveno koristiti ne smije se odlučivati u Bruxellesu, priopćili su predsjednici vlada.

Unatoč razmjerno velikom odobravanju stanovništva ti planovi ipak nisu neproblematični. U Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj postojeće atomske elektrane su češće imale sigurnosnih problema. Bugarska atomska elektrana Kozloduj smatra se najopasnijom u istočnoj Europi, nakon što je 2009. zatvoren atomski reaktor u litavskoj Ignalini. Čak se i u Paksu, koji se smatra sigurnim, 2003. dogodio jedan kvar. Osim toga u gotovo svim tim zemljama nije riješeno pitanje odlaganja atomskog otpada.

Ne samo zbog toga energetski stručnjaci u istočnoeuropskim zemljama smatraju problematičnim jednostrano okretanje atomskoj energiji. "Mi smo za održivost mađarskog energetskog sustava i za to da informirani ljudi na europski način o tomu raspravljaju i odlučuju", kaže Ada Ámon, predsjednica Budimpeštanskog energetskoga kluba. "Nažalost, nedostaje politička volja da se ozbiljno shvate nove energetske tehnologije." Vladin glasnogovornik Ferenc Kumin na to uzvraća: "Naravno da će dobivanje energije iz obnovljivih izvora biti proširivano, prema našim EU-obvezama do 2020., oni tada moraju doseći udio od 20 posto."

Atomska energija najbolja?

U Paksu obnovljivi izvori energije neće u dogledno vrijeme igrati gotovo nikakvu ulogu. Izgleda da većina ljudi vjeruje u atomsku tehnologiju. U nju vjeruju i na Višoj školi za energiju i tehniku elektrana. Nju pohađa i 21-godišnji Péter Rácz, rođen i odrastao u Paksu. Već njegova baka i njegovi roditelji su radili u atomskoj elektrani i on želi nastaviti tu tradiciju. Upravo završava tečaj zavarivanja, a iduće godine namjerava upisati inženjerski studij. Nada se da će kasnije dobiti posao u atomskoj elektrani.

Péter Rácz ne razumije da većina Nijemaca ne želi atomsku energiju. "Tu će se tehnologiju uvijek koristiti, ona je sigurna i stvara brojna radna mjesta", kaže on. "Imaju li Nijemci ideju kako osigurati opskrbu energijom? Mislim da nema ništa bolje od atomske energije."