Art kina pred izumiranjem

"Mala programska kina su u ekonomskom smislu komplicirana", kaže Felix Graßman iz hamburškog kina "Abaton". Kao i ostale institucije koje spajaju kulturu i gospodarstvo i kina su, pored opera i kazališta, teško pogođena koronakrizom. No za razliku od državnih institucija, kinematografi su dio tržišnog gospodarstva i ovise mnogo jače od prodaje karata.

Arthouse kina posebno ugrožena

U Njemačkoj postoje različite vrste kina: od lanaca multipleksa s više dvorana i zgrada diljem zemlje, preko srednje velikih kina koja žive od hollywoodskih hitova do subvencioniranih malih dvorana, poznatijih i kao arthouse kina. Ova kina su u posebnom položaju jer dijelom žive od subvencija jer su dio važne kulturne, nekomercijalne ponude, a s druge strane nastoje djelovati po principima tržišta.

Christian Bräuer, predsjednik radne skupine AG Kino koja zastupa preko 370 arthouse kina u Njemačkoj, ukazuje na specifičan položaj malih kina. "Najam za dvorane se mora plaćati i dalje, a vlasnici tih kina u pravilu nemaju financijske zalihe da bi izdržali toliko dugo razdoblje bez prihoda", kaže Bräuer. U prihode spadaju ne samo sredstva od prodaje karata nego i utržak od pića i snackova koji u međuvremenu ostvaruju velik dio zarade ne samo velikih multipleks kina nago i manjih dvorana.

Potreban dugoročni, a ne kratkoročni koncept

Vlasnici kino dvorana su doduše odmah nakon zatvaranja sredinom ožujka primili financijsku pomoć države. Državna tajnica za kulturu Monika Grütters je upravo najavila povećanje fonda za pomoć malim i srednjim kulturnim ustanovama. Kalle Somnitz iz kina "Metropol" u Düsseldorfu je pozdravio državnu pomoć, ali traži dugoročno rješenje. "Ova pomoć će nas spasiti od zatvaranja do kraja ljeta, ali što ako se 'lockdown' nastavi", pita se on. I Jürgen Lütz iz kelnskog kina "Odeon" je zahvalan za program pomoći ali se pita kako dalje. "Mi još nemamo nekih jakih filmova za ljeto, a ako i krene pogon ne znam kako će to ići s jednom trećinom ili četvrtinom gostiju u kinu. Ako uopće i dođu", pesimističan je Lütz.

U nekim saveznim pokrajinama kina polako smiju otvarati vrata. To opet izaziva ljutnju kod onih kino vlasnika u pokrajinama gdje još uvijek nije došlo do takve odluke.No svima se postavlja pitanje hoće li i koliko malih kina preživjeti ovu krizu.

Gubitak neovisnosti?

No bez obzira na promet u kinima, ona neće moći izdržati bez trajne i stalne državne potpore. Arthouse kina su često jedina mjesta kulture u nekim dijelovima grada ili čitavim gradićima. Država bi trebala dugotrajno ulagati u ovu infrastrukturu jer je to na kraju, složni su vlasnici art kina, najisplativiji način financiranja kulture u područjima koja ne vrve opernim i kazališnim kućama. Mnogi se nadaju da će ući u krug onih kulturnih institucija koje država trajno financira poput kazališta ili baleta. No neki su i protiv ovakvog razvoja događaja i strahuju za svoju neovisnost. "Mi smo ponosni na našu ekonomsku neovisnost jer nam ona daje potpune programske slobode", kaže Lütz iz kelnskog "Odeona".

Kalle Somnitz iz Düsseldorfa ukazuje na mnogobrojne programe potpore koje art kina već sad uživaju, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini poput programa Europa Cinemas. Christian Bräuer zaključuje kako je koronakriza pokazala do koje mjere su mala art kina važna za kulturnu raznolikost i smatra kako bi trebalo nastaviti s potporama, ali se istodobno boriti za demokratizaciju filmske umjetnosti. I protiv "muzealizacije kina".