Apel bivših visokih predstavnika za prijam BiH u EU

„24. veljače 2022. predstavlja crni dan u povijesti Europe jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake." Ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika u BiH Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko obratili predsjednici Europske komisije, reagirajući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve. Pored toga što ih Putinov način ratovanja podsjeća na rat u BiH i artiljerijski teror nad stanovnicima Sarajeva, smatraju i kako bi „Dodik i Vučić mogli „iskoristiti agresiju Rusije na Ukrajinu i isprovocirati incidente ili novi rat u BiH ili na Kosovu".

„Srbija i Republika Srpska nisu ostvarile svoje ciljeve iz 90-ih. Pored toga njeguju veoma bliske odnose s Rusijom. Zato se pribojavamo da bi se sadašnja agresija na Ukrajinu mogla proširiti i na Zapadni Balkan, prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo", navode oni u zajedničkom pismu Ursuli von der Leyen.

Pregovori o učlanjenju bez odlaganja

S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija - sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU-u, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz događanja tokom posljednjih šest dana, kaže se u zajedničkom apelu Inzka i Schwarz Schillinga upućenom predsjednici Europske komisije.

„Europska unija bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u članstvo", smatra Schwarz-Schilling i kaže kako Europljani imaju i moralnu obvezu prema BiH, jer su tokom rata 90-tih, uvođenjem embarga na oružje Bosni i Hercegovini, onima koji su napadnuti onemogućili da se brane.

Valentin Inzko vjeruje kako događaji u Ukrajini mogu pokrenuti međunarodnu zajednicu da se ozbiljno pozabavi BiH i prijetnjama secesijom, mada Dodik o tome trenutno ne priča, a Rusija kao i Srbija ističe da podržava teritorijalni suverenitet BiH. „Uvjetno možemo govoriti o sustavu spojenih posuda. EUFOR je zbog toga već ojačao svoje trupe u BiH, što sam ja uvijek tražio, mada u BiH nema ili gotovo da nema njemačkih vojnika. Formula glasi: Miran Balkan – sigurnija Europa", kaže Inzko i dodaje kako u posljednjih 15 godina nije vidio tako velik interes međunarodne zajednice za BiH kao sad i da mu je zbog toga jako drago.

"NATO ima obvezu djelovanja u BiH"

Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obvezu prema BiH. „Ona proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO-a i EU-a) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU-a."

I pored te obveze, oni pozivaju NATO i glavnog tajnika Jensa Stoltenberga da pruži „snažna jamstva stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeno na cjedilu, kao prije 30 godina". Od njega traže i da „poduzme neophodne korake u cilju sprečavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine".

„Nitko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan", kaže Inzko.

Inzko ne vjeruje da se „Putin i Lavrov ujutro bude s mislima o Banjoj Luci", ali to ne mora značiti da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu.

Zato visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu: „Kremlj pokušava NATO i EU dovesti u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH , Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali."

Srbiji oduzeti status kandidata?

Inzko i Schwarz-Schilling idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na Twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji „diskvalificira iz procesa učlanjenja“, kao i da „za zemlje, koje ne dijele europske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU-u".

„Slažem se s Karlom Bildtom“, kaže Valentin Inzko za DW, „ali mogao je to reći i ranije“. „Želim podsjetiti da je jedan drugi političar - naime Heiko Maas (bivši njemački šef diplomacije, op.a.) 28. listopada 2020. rekao da u zemlji koja želi u EU ne može biti mjesta za raspirivanje nacionalizma, negiranje ratnih zločina i glorifikaciju ratnih zločinaca."

Pisma Stoltenbergu i Ursuli von der Leyen kao i svoj zajednički apel visoki predstavnici uručili su Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu. Generalna konzulica i rođena Mostarka Višnja Lončar, na čiju je inicijativu po prvi put na tom mjestu obilježeno 30 godina državnosti BiH, je za DW izjavila: „Rat u Ukrajini je strašan, ali kod nas u BiH nitko nema prava izgovoriti tu riječ, a kamoli njome prijetiti. Mi skupa s imamima, fratrima i pravoslavnim svećenicima slavimo Dan nezavisnosti i nitko nas neće razdvajati."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu