Antisemitizam u Njemačkoj

Brojke su zabrinjavajuće. U 2021. godini njemačke sigurnosne službe su registrirale 3028 antisemitskih kaznenih djela. To je najveći broj takvih djela u jednoj kalendarskoj godini otkako ih se bilježi u policijskoj kriminalnoj statistici. Američki židovski kongres (AJC) dao je istražiti stav njemačkih stanovnika po tom pitanju, i to u okviru reprezentativne studije koju je proveo Institut za demografiju Allensbach. Anketa je pokazala da antisemitizam nije samo problem na političkim rubovima – već je „duboko ukorijenjen" i u centru društva. Jasno je i ovo: antisemitizam je veći problem među desnim ekstremistima i muslimanima koji prakticiraju svoju religiju

Povjerenik savezne vlade za borbu protiv antisemitizma, Felix Klein, govori o „dugo očekivanim reprezentativnim brojkama" i upozorava društvo da se suprotstavi mržnji prema Židovima. Antisemitizam se danas ponovno „koristi kao opasno oružje", dodao je. Klein navodi svakodnevne incidente na demonstracijama u Njemačkoj, ali i ono što se događa u školama, te najnovije antisemitske izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Problematične skupine

Sudeći po rezultatima studije, 60% stanovnika smatra da je antisemitizam u Njemačkoj proširen, odnosno u svakom slučaju znatno proširen. Oko dvije trećine ispitanika je uvjereno da su se u proteklih deset godina razmjeri problema zvanog antisemitizam – povećali.

Kao najvažnije uzroke takvog razvoja se spominje desno-ekstremnu ideologiju (43%), neprihvaćanje ili mržnju prema državi Izrael (21%) ili islamističke poglede na svijet (17%). Istraživači javnog mnijenja iz Allensbacha pritom su se intenzivnije pozabavili muslimanima koji žive u Njemačkoj. 53% te populacije smatra da je antisemitizam široko rasprostranjen fenomen u Njemačkoj, otprilike svaki drugi ispitanik je mišljenja da se antisemitizam dodatno raširio od 2021. Kao glavni uzrok mržnje prema Židovima njemački muslimani smatraju mržnju prema državi Izrael (31%), što je znatno više nego kod ukupne populacije (21%). 

Allensbach je o predrasudama prema Židovima pitao i u kontekstu simpatija prema nekoj političkoj opciji u zemlji. Pritom se pristalice AfD-a značajno razlikuju od zagovornika ostalih stranaka, odnosno prosjeka ukupnog njemačkog stanovništva. 34% birača AfD-a podržalo je tako izjavu o tome da „Židovi imaju previše moći u politici". Kod ukupne populacije na tu tvrdnju je potvrdno odgovorilo 18% ispitanika. Kod izjave „Židovi su bogatiji od prosjeka Nijemaca" u taboru AfD-a 46% dijeli to mišljenje. U ukupnoj populaciji 27%. I 22% simpatizera AfD-a složilo se s izjavom da su Židovi krivi za brojne svjetske gospodarske krize.

AfD se zbog tih brojki našao u središtu kritika i – briga. Ali Remko Leemhuis, direktor AJC-a u Berlinu, kritizira i sve druge stranke koje su zastupljene u Bundestagu. Kod njih on primjećuje „određeni oprez" kad se radi o temi kao što je antisemitizam. „Ali tako demokratske stranke prepuštaju politički prostor AfD-u", kritizira Leemhuis. Kao primjer navodi pitanje zabrana Hezbolaha u Njemačkoj. AJC je godinama tematizirao to pitanje, i onda se njime počeo baviti i AfD. Leemhuis upozorava: „I demokratske stranke se moraju pozabaviti tom temom i pričati o njoj."

Sjećanje na Holokaust

U kontekstu širokog konsenzusa u društvu i među strankama po pitanju sjećanja na Holokaust, jedino AfD „iskače" iz tog konsenzusa. 48% ukupne populacije (Zeleni 66%, Unija CDU/CSU 61%, Ljevica 57%, SPD 52%, FDP 44%) sjećanje na Holokaust smatraju „u svakom slučaju nužnim", kod pristalica AfD-a to mišljenje dijeli 24% ispitanika. Leemhuis naglašava da su kod AfD-a stranački dužnosnici „znatan dio problema, a ne samo oni koji biraju AfD". Oni politički „koriste", dodaje predstavnik AJC-a, temu antisemitizma za svoju antisemitsku propagandu.

AJC je, po vlastitim navodima, odlučio obratiti posebnu pozornost prema stavovima njemačkih muslimana, i to nakon masovnih prosvjeda i nereda usmjerenih prema Židovima i židovskim vjerskim objektima u svibnju 2021., tijekom tadašnjeg vala nasilja u okviru bliskoistočnog konflikta. Pritom se u okviru istraživanja nije pravilo razliku između toga posjeduju li ispitanici njemačko državljanstvo, državljanstvo neke druge zemlje ili dvostruko državljanstvo.

Sudeći po rezultatima studije, među muslimanskim stanovništvom se uočava „tijesna veza" između religioznosti i antisemitskih predrasuda. U toj skupini su stereotipi znatno više izraženi. Kod svih pitanja o ovoj temi su indikatori antisemitizma osjetno veći kod onih muslimana koji često odlaze na bogoslužja – nego kod onih muslimana koji nikada ne idu u džamiju. Kad se radi o tvrdnji da Židovi imaju previše moći u gospodarstvu i financijama, tu izjavu podržava 68% muslimana koji redovito idu u džamiju, te 39% muslimana koji ne prakticiraju vjeru. Antisemitizam je, kaže Leemhuis, problem u cijelom društvu. Obzirom da su muslimanke i muslimani sastavni dio našeg društva, dodaje on, "moramo zato govoriti i o toj vrsti antisemitizma".

"Radikalne džamije"

Leemhuis pritom podsjeća i na broj onih džamija u Njemačkoj kojima se upravlja iz inozemstva, odnosne na one džamije koje se smatra radikalnima. Izričito spominje oko 800 džamija koje pripadaju „Tursko-islamskoj uniji ustanove za religiju" (Ditib), u kojima dominira razumijevanje islama koje ima turski predsjednik Erdogan – odnosno 217 džamija „Islamske zajednice Milli Görüs" te 150 džamija u vlasništvu IGS-a, krovnog udruženja Šijitske zajednice. Leemhuis naglašava da AJC po pitanju borbe protiv antisemitizma odbacuje suradnju s organizacijama kao što je Središnje vijeće muslimana. Član Vijeća je i udruženje ATIB, a to je „organizacija koja je povezana s ekstremističkim Sivim vukovima", kaže naš sugovornik.

Direktorica AJC-a za Europu, Simone Rodan-Benzaquen, govori o „znatnoj konvergenciji" između Njemačke i Francuske. Već cijeli niz godina Francuska je „na određeni način nešto kao Ground Zero antisemitizma u Europi". I sad je, po njezinom mišljenju, situacija u Njemačkoj „posebno zabrinjavajuća". Mora se u Njemačkoj djelovati protiv ekstremističkih džamija, ako se već za nekoliko godina ne želi doživjeti islamističko nasilje kao u Francuskoj, kaže ona.

"Ima dovoljno neproblematičnih džamija"

Povjerenik savezne vlade za borbu protiv antisemitizma se zalaže za etabliranje specifičnog njemačkog islama. Država bi tu mogla stvoriti odgovarajuće preduvjete, dodaje Klein: „Mi imamo dovoljno džamija koje su potpuno neproblematične. Njih bi trebalo pojačano staviti u fokus", naglašava Klein.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu