Antisemitizam na tribinama

"Židove u plinske komore!"

"Hitler će doći i po vas!"

"Auschwitz je vaš dom!"

Njemačka u 80-im godinama prošlog stoljeća: skupine huligana, desno-ekstremnih stavova, tada su često s tribina skandirali ovakve poruke mržnje kojima su navijače protivničkih ekipa „slali“ u Auschwitz. U Engleskoj je na meti napada često bio premijerligaš Tottenham Hotspur, zato što su njegovi navijači bili na glasu kao „Yids“, to je židovska riječ za – Židove. U Nizozemskoj je rivalitet između rotterdamskog Feyenoorda i amsterdamskog Ajaxa, čiji fanovi za sebe kažu da su "Super Joden" (Super-Židovi), postao leglo antisemitizma.

Najnoviji primjer je transfer Stevena Berghuisa, kapetana i ljubimca navijača Feyenoorda – u redove Ajaxa. Pojavio se i grafit u Rotterdamu na kojem Berghuis nosi prugastu uniformu zatočenika iz koncentracijskih nacističkih logora za vrijeme Holokausta, a na uniformi je i žuta zvijezda. „Židovi uvijek pobjegnu“, to je bio natpis uz taj grafit. 

"Oni vide lice"

Steven Burger (35) je već tri i pol godine povjerenik Feyenoorda za navijače. Ranije je imao godišnju kartu i bio hardcore-fan. A sad je jedan od onih ljudi koji su odgovorni za realizaciju prosvjetiteljskog programa kojim se ovaj nizozemski klub bori protiv antisemitskih tendencija među svojim navijačima.

Klub želi motivirati navijače da razmisle o svom ponašanju – umjesto da ih (samo) kažnjava. Feyenoordovi pristalice, koje počine neko kazneno djelo, razgovaraju s preživjelim žrtvama Holokausta koji sad žive u Rotterdamu. Burger za DW kaže da se navijačima želi pojasniti kakav učinak njihovo ponašanje ima na pojedine ljude, pa i na druge fanove kluba. „I onda se više ne radi o 'Židovima'. Oni vide jedno konkretno lice”, kaže Berger i dodaje kako je to dovoljno da mnogim sudionicima takvih razgovora „otvori oči”.

Pomoć stručnjaka

Program Feyenoorda je razvijen u suradnji s pedagoškim odjelom Kuće Anne Frank u Amsterdamu. Willem Wagener, koji već 20 godina radi za tu ustanovu, kaže da je odluku o bavljenju s antisemitizmom u nizozemskom nogometu donio nakon spoznaje da anti-židovski osjećaji često nisu ograničeni samo na tribine i stadion. „Istraživao sam antisemitizam u nizozemskim školama. Na moje iznenađenje više od 50% učitelja koji su govorili o tim incidentima, rekli su da su oni imali veze s nogometom.”

Feyenoord i Kuća Anne Frank su ujedno i inicijatori konferencije "Changing the Chants", čiji je cilj promjena tekstova navijačkih pjesama. Konferencija se održala u poljskom Oswiecimu i bila je kruna dvogodišnjeg projekt s ciljem borbe protiv antisemitizma u europskom nogometu.

Osim diskusija o borbi protiv antisemitskih tendencija na europskim nogometnim stadionima, sastavni dio konferencije je bio i posjet koncentracijskom logoru Auschwitz. Oko 50 sudionika konferencije aktivno je u raznim područjima života, od socijalnog rada, obrazovanja ili novinarstva.

Borussia Dortmund

U spomenutoj inicijativi ključnu ulogu ima i jedan njemački klub: to je Borussia iz Dortmunda. Ovaj bundesligaš u prošlosti je imao problema s antisemitskim tendencijama vlastitih fanova i aktivno se bori protiv njih. Dortmund je poznat kao „crvena utvrda“ Socijaldemokratske stranke (SPD), ali u gradu je dosta jaka i desno-ekstremna scena. Mnoge navijače skupine i ultrasi Dortmunda distanciraju se svjesno od rasizma, a zbog toga se onda nađu na meti desnih ekstremista u gradu.

Daniel Lörcher je šef odjela za poduzetničku odgovornost Borussije iz Dortmunda (BVB). On je proteklih godina vodio program prosvjećivanja kojim se predviđa da navijači, klupski zaposlenici i suradnici BVB-ovih sponzora posjećuju bivše koncentracijske logore. Poseban fokus je na Dortmundu i Židovima koji su prije Holokausta živjeli u tom gradu. "Bilo nam je zanimljivo vidjeti što se na tom polju događa na europskoj razini”, kaže on i taj projekt naziva „logičnim sljedećim korakom” za BVB.

Za razliku od Feyenoorda, dortmundski projekt cilja na sve navijače koji se zanimaju za taj projekt, a ne samo na one kojima je zabranjen ulazak na stadion. U budućnosti oba kluba žele razmijeniti međusobne ideje i provesti u svome gradu ono što radi drugi klub.

Što je ključ uspjeha?

I jedan i drugi koncept polazi od spoznaje da su navijači i neovisna navijačka kultura dio rješenja, a ne dio problema: „Kada bih ja pokušao kao predstavnik Feyenoorda nešto nametnuti navijačima, onda to ne bi funkcioniralo“, kaže Steven Berger. „Mi želimo na njih prebaciti odgovornost za problem, a da pritom ne upiremo prstom na njih.”

Wagener se slaže s tim: “Jedina mogućnost da potaknemo promjenu ponašanja sastoji se u tome da s nogometnim navijačima komuniciramo na njihovom jeziku. Kad navijači shvate da time vrijeđaju i neke svoje ljude, onda je to mehanizam koji ih može motivirati da se promijene.”

Za Daniela Lörchera, bivšeg člana jedne skupine ultrasa BVB-a, važno je da se inicira razgovore između različitih dijelova navijačke scene i kluba: "Bez navijača sve to neće funkcionirati.”

"Ne bih bio ovdje bez nogometa"

A kakav utjecaj nogomet može imati na svakog pojedinca, pokazuje i primjer Fabiana, jednog 26-godišnjeg ultrasa iz Dortmunda: "U selu u kojem sam odrastao i u školi u koju sam išao rasizam i antisemitizam su bili normalna pojava”, prisjeća se on. „I nije bilo skoro nikakvog otpora, pa ni od mene.”

Kao 18-godišnjak Fabian je postao član ultra-scene. Ljevičarska politička orijentacija njegove skupine dovela je do toga da se morao suočiti i sa stvarima koje su obilježile njegov dotadašnji odgoj. „Ne bih bio ovdje bez nogometa, na konferenciji o antisemitizmu u Auschwitzu”, kaže on. „To mi je otvorilo oči. Zahvaljujući utjecaju moje grupe ultrasa, počeo sam učiti i razmišljati o tome što znače rasizam i antisemitizam, odnosno što oni čine ljudima.”

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu