Anti-aging medicina - šansa ili obmana?

Prosječna životna dob raste u svim razvijenim industrijskim zemljama zapada, kao i u brojnim zemljama u razvoju, stoga je sve veći broj ljudi koji žele i u poznoj dobi ostati vitalni i zdravi. Upravo su to i obećanja koja pruža anti-aging medicina, u kojoj se pojačano primjenjuju vitamini i mineralne tvari, hormonske terapije, kao i preporuke o prehrani i kretanju jer se vjeruje kako se tim metodama pacijentima može omogućiti zdrav i dug život. No znanstvena osnova za to prilično je tanka, a istraživanja o tome kao produljiti ljudski vijek još su u povojima.

O starenju postoji već cijeli niz studija. Na prvi su pogled rezultati tih studija potpuno jasni - no često nisu vrijedne ni papira na kojem su napisane, tvrdi profesor Rudi Westendorp sa nizozemskog Sveučilišta u Leidenu:

"Većina tih studija o starenju su priča za sebe. U njima se uspoređuju ljudi koji život provode sjedeći u fotelji i koji su izloženi visokom riziku smrtnosti, s ljudima koji trče maratonske staze i žive dulje. Jednostavna interpretacija tih podataka je ta da je dobro trčati maraton. Alternativna interpretacija glasi da ljudi koji i sa 70 godina mogu trčati maratonske staze, imaju bolju tjelesnu konstituciju od onih samo koji sjede u foteljama."

Zbog čega neki umiru ranije, a drugi u poznoj dobi?

Ovaj se stručnjak za genetiku starenja bavi pitanjem zbog čega su neki ljudi sa 70 godina već "potrošeni" i umiru, dok drugi dožive i po 120 godina; neki u poznoj dobi mogu trčati na duge staze, a drugi životare bezvoljno i depresivno. Na to pitanje može se dati tri odgovora, kaže Rudi Westendorp:

"Izaberite dobre roditelje, prije svega majku, jer ako je vaša majka doživjela duboku starost, to je za vas najbolje što vam se može dogoditi."

Drugim riječima - naše zdravlje i dugovječnost ovisi u velikoj mjeri o tome kakvu genetsku strukturu smo naslijedili. Genetičari još uvijek ne znaju kako se iz genetskog materijala čovjeka može izračunati njegova očekivana životna dob. Oni jedino znaju da geni koji utječu na duljinu trajanja života imaju veze s funkcijom obnove DNA i tkiva, kao i s metabolizmom šečera, koji na neki način, "podmazuju" naše tijelo.

Usporedba tijela sa strojem je u mnogim slučajevima potpuno adekvatna, smatra Rudi Westendorp, a geni koji taj stroj podmazuju vrlo su bitni. Isto je tako bitno da se taj "stroj" dobro održava - ljudi koji to rade mogu očekivati da će doživjeti duboku starost.

Najvažnija je prevencija

Liječnici stalno ponavljaju kako je bitno paziti na svoje tijelo, te da je najvažnija prevencija. Na pitanje: kako ostati zdrav i vitalan i u starijoj životnoj dobi? liječnici anti-aging medicine odgovaraju: uz pomoć vitaminskih tableta, dodataka prehrani i hormona. Među liječnicima je vrlo sporno je li od vitamina i hormona veća šteta ili korist. Bilo kako bilo, liječnici anti-aging branše nemaju znanstvenih dokaza za svoje tvrdnje, napominje profesor Eberhard Nieschlag, endokrinolog i voditelj instituta na Sveučilišnoj klinici u Muensteru:

"Anti - aging se u najvećoj mjeri ne može pozivati na dokaze - tu se više radi o hipotezama i predodžbama, a dakako i o tome kako da se zaradi novac - sve to upakirano u mjere za koje nema prirodno-znanstvenih dokaza."

Stručnjak za pitanja starenja Rudi Westendorp ukazuje na to da je za dugi život potrebno još nešto: "Ljudi često zaboravljaju da osim gena i okoliša u kojem živite, sreća i sretan slučaj u životu imaju vrlo bitnu ulogu. Na primjer - krenete u kupovinu i na putu doživite tešku saobraćajnu nesreću. Možda imate odlične gene i niste cijeli život ni pili ni pušili, ali jednostavno - imali ste peh u životu!"