Angela Merkel i „Europa dviju brzina“

Na obraćanje njemačke savezne kancelarke na nedavno održanom sastanku na vrhu EU-a na Malti moralo se podugo čekati. Obraćanje planirano u petak u 18 sati se stalno prolongiralo. Zbog toga što se sve duže moralo čekati, mnogi novinari su napuštali salu kako bi pravovremeno završili izvještaje o samom sastanku. Tako da je mali broj njih čuo ono što je kancelarka imala reći kada se konačno, poslije 20 sati, pojavila na konferenciji za novinare. "Posljednje godine su pokazale da imamo Europu koja se kreće različitim brzinama, da neće svi uvijek u isto vrijeme biti na istoj razini integracije." Ova rečenica tokom vikenda u europskim medijima nije imala nikakvog odjeka.

I to premda je to bio prvi put da se njemačka kancelarka tako jasno založila za ovaj koncept, koji već duže postoji kao prijedlog. A onaj tko je mislio da je to bila samo jednokratna izjava, uvjerio se u suprotno već u utorak za vrijeme posjeta Angele Merkel njezinoj poljskoj kolegici Beati Szidlo, kada je kancelarka ponovo govorila o "Europi s dvije brzine". A poljska premijerka, čija se zemlja uvijek protivila tom konceptu, nije joj proturječila. Time je bilo jasno: njemačka kancelarka se odlučila za, po njenom mišljenju, izvediv put za Europu poljuljanu krizama. I ona će ga slijediti njoj svojstvenom mirnom odlučnošću. „To bi se trebalo shvatiti ozbiljno“, upozorio je jedan diplomat iz Bruxellesa u razgovoru za DW.

Na predstojećem sastanku u Rimu šefovi država i vlada zemalja članica EU-a neće samo proslavljati 60 godina postojanja Europske ekonomske zajednice, već i predstaviti viziju za budućnost Europske unije nakon Brexita. No već sada postoje naznake da će dio ove vizije biti „Europa s dvije brzine". Ova konstrukcija ostavlja mnogo prostora za slobodnu interpretaciju, pa bi svaka zemlja trebala moći odlučiti hoće li se priključiti određenom projektu ili ne. Ministar vanjskih poslova Letonije Edgar Rinkevič u razgovoru za DW kaže da je "prije nekoliko godina tu ideju smatrao lošom", ali dodaje da danas postoje drugačiji izazovi.

...prije nego sve propadne

Činjenica je da se Europa već desetljećima kreće različitim brzinama. Eurozona, sloboda kretanja u okviru Šengenskog sporazuma, Socijalni protokol iz Maastrichta, sve to je već sada dio "integracije različitih stupnjeva", u kojoj ne sudjeluju sve zemlje članice EU-a na isti način. No neke konstelacije za budućnost se mogu zamisliti: eurozona, srž Europe s francusko-njemačkim motorom, ili pak krug zemalja osnivačica Europske unije. Ali nije li to upravo dio problema? Naime, da se interesi zemalja udaljavaju, među ostalim i zato što su njihove veze sve labavije? "Jednoga dana ćemo doći u situaciju da se odluke grupe zemalja koje čine svojevrsnu jezgru EU-a ne slažu s pozicijama drugih zemalja", upozorava Rinkevič.

Nameće se pitanje: ne prodaje li Europa svoju dušu tim konceptom različitih brzina? U ova krizna vremena s Brexitom, Trumpom, poljuljanim eurom i valom izbjeglica mnogi političari u Europskoj uniji slijede samo još jednu parolu: na bilo koji način održati zajednicu, čak i ako to znači oproštaj od ujedinjene Europe. Slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon smatra da je EU zbog mnogih kriza izgubio "svoj strateški fokus". Ova socijaldemokratkinja strahuje da će Europa različitih brzina propasti. Ona smatra da se male zemlje ne bi mogle suprotstaviti nacionalnim političkim interesima velikih zemalja ili saveza unutar EU-a. "Osnovna ideja je u stvari bila da smo jednakopravni partneri koji profitiraju od zajedničke politike", kaže Fajon.

Ali neke zemlje odbijaju surađivati kada je riječ o škakljivim temama. Raspodjela izbjeglica unutar EU-a je jedna od njih. "Mi smo u besprimjernoj situaciji", kaže ministar Rinkevič. On ističe kako se u prvom redu radi o tome da se održi projekt zvan Europska unija. To posebno vrijedi za gospodarstvo i zajedničku valutu zemalja eurozone. Nova kriza u Grčkoj je na pragu, možda čak i trgovinska kriza s Trumpovim SAD-om. Dakle, prije nego što sve propadne njemačka kancelarka pokušava sačuvati barem kostur Europske unije. A možda ovaj zajednički projekt nekad, u jednoj boljoj budućnosti s manje mržnje prema EU-u, ponovo dobije malo više mesa i mišića na svom kosturu. „Europa s dvije brzine" je možda posljednji pokušaj Angele Merkel da spasi Europsku uniju.