Američko-izraelski odnosi na kušnji

Prijetnje Teheranu dolaze kao naručene: dva dana uoči najavljenog posjeta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Washingtonu (5.3.), Bijela kuća pooštrila je svoj riječnik u obraćanju Teheranu. Američki predsjednik Barack Obama poručio je vlastima u Iranu da "ne blefira" kada govori o tomu da se iranski nuklearni program treba spriječiti svim silama pa i oružjem. "Potpuno je neprihvatljivo da Iran posjeduje nuklearno naoružanje", rekao je Obama u razgovoru za tjednik "The Atlantic".

Washington međutim strahuje da bi Izrael, ukoliko Teheran i dalje bude igrao igru mačke i miša s međunarodnim kontrolorima svojih nuklearnih postrojenja, mogao poduzeti vlastite korake s nepredvidivim posljedicama.

Pomanjkanja "kemije"

SAD očito uključivanjem borbene retorike želi svog najvažnijeg bliskoistočnog partnera želi umiriti i dati mu do znanja da nije usamljen. No pored ovog demonstrativnog davanja podške Izraelu, u odnosima Washingtona i Jeruzalema još uvijek nije sve onako kako su to promatrači naviknuti posljednjih desetljeća. "Kemija" između Obama i Netanjahua naime nije "štimala" od samog početka. Odmah nakon što je došao u Bijelu kuću Obama je od Netanjahua zatražio zaustavljanje izgradnje novih naselja na palestinskim područjima što Washington, kao i ostatak svijeta, vidi kao glavnu prepreku postizanju trajnijeg bliskoistočnog mira. No toj želji Netanjahu nikad nije izišao u susret.

Otada se stvari u odnosima dvojice državnika nisu pretjerano poboljšale. "Postoji visok stupanj nepovjerenja između njih dvojice", kaže James Davis, profesor za međunarodne odnose na Sveučilištu u St. Gallenu. Osobna netrpeljivost ojačana je i razilaženjima u mnogim političkim pitanjima.

Iran dolio ulje na vatru

Mnogi u Izraelu su i Obaminu mirovnu inicijativu na Bliskom istoku okrakterizirali kao "naivnu" i preoptimističnu. No ono što s izraelske strane djeluje kao naivnost, s američke strane se doživljava kao tvrdokorna obrana američkih stajališta i nepopustljivost prema izraelskom vodstvu koje je odbacilo zahtjeve Washnigtona za zaustavljanjem gradnje židovskih naselja, posebice u istočnom, palestinskom, dijelu Jeruzalema.

Različiti pristup iranskom pitanju samo je dolio ulje na vatru. Jeruzalem i Washington se dodudše slažu u tomu da Iran ne bi smio razvijati nuklearno naoružanje. No razlika je u pogledu na to da li je došlo vrijeme za konkretnu "akciju" prije nego bude prekasno, kako to smatra Izrael, ili još uvijek treba ostati na diplomaciji oštrih riječi i jasnog davanja do znanja Teheranu da se "ne igra s vatrom".

"Nećemo pitati Washington"

Trenutno se postavlja pitanje kakva će biti reakcija Washingtona ukoliko Izraels zasita ostvari svoje pritajene namjere i napadne iranska nuklearna postrojanja. "To ovisi o tomu koliko će ti napadi, ukoliko do njih dođe, biti uspješni", smatra James Davis. Ako budu uspješni teško je očekivati da će Obama, posebice ako se uzme u obzir da se nalazimo u izbornoj godini, kazniti svog partnera. Druga je stvar ako izraelski napadi budu neuspješni i prouzroče još težu političku krizu s ozbiljnim gospodarskim posljedicama. Tada ni Washington neće sjedini prekriženih ruku.

Razgovori Obame i Netanjahua sljedećeg tjedna vjerojatno će biti presudni za daljnji razvoj događaja. No da li će Washington uspjeti svog partnera odgovoriti od drastičnih poteza više je nego upitno. "Izrael je već nekoliko puta u novijoj povijesti izvršio napade na vojna postrojenja u susjedstvu, koja je doživljavao kao prijetnju po nacionalnu sigurnost, bez da je prethodno tražio dozvolu iz Washingtona a sigurno je da će to učiniti i sada ako za to bude vido potrebu", zaključuje izraelski politički analitičar Efraim Inbar.

Autori: Michael Knigge/Nenad Kreizer

Odg. ur.: Zoran Arbutina