Ako Trump neće – ne mora...

Kao što se i očekivalo, iako u okruženju američkog predsjednika ima ljudi koji su mu savjetovali da ostane vjeran Pariškom ugovoru o klimi, Donald Trump je odlučio drugačije: SAD su se povukle iz Pariškog sporazuma – usprkos savjetu mnogih stručnjaka za privredu - o aktivistima zaštite klime da i ne govorimo. A Trump očito nije primijetio (ili mu je to svejedno) koliko se time izolirao. Kancelarka mu je poslije frustrirajućeg summita G7 u Italiji još jednom pojasnila: kada je riječ o klimi rezultat je bio 6:1 – jedini glas protiv su bile SAD.

Američka blokada

Za razliku od proteklih godina, američka blokada je ujedinila druge zemlje. Ranije je bilo ovako: Amerika nije htjela sudjelovati u takvim sporazumima, pa zato ni Kina ni Indija to nisu htjele. Sada obje azijske zemlje žele osjetan napredak na planu smanjenja emisije stakleničkih plinova. A simboličan značaj ima i to što su, tjedan dana prije američke objave rata zaštiti klime, šefovi vlada Kine i Indije bili u Berlinu. Oni će sada zajedno s Europljanima morati spašavati stvar.

Jedinstvo velikih zemalja, njihova volja da se i mimo volje SAD-a pridržavaju pariških odredbi, dobra je vijest za zaštitu klime. I pored toga, ignorantski stav neuračunljivog čovjeka u Bijeloj kući teško pogađa zaštitu klime. Prvo, znanstvenici upozoravaju da narednih godina mora biti postignut odlučujući napredak kada je riječ o smanjenju stakleničkih plinova. Drugo, zaokret nabolje je u mnogim zemljama već u punom jeku, korištenjem obnovljivih izvora energije – pa i u SAD. Ali, još uvijek ima i mnogo ugljena i nafte. Kako bismo zaista zakoračili u solarnu eru, fosilni energenti bi morali biti potisnuti s tržišta, što se u SAD neće tako skoro desiti. Niti jedan industrijalac pri čistoj savjesti neće u budućnosti polagati na ugljen, pa čak ni u Americi. Ali, prelazak na energente koji manje ugrožavaju okoliš će biti usporen.

Treba preuzeti inicijativu

Uzeti sudbinu u vlastite ruke i ne oslanjati se više na Ameriku: to je spoznaja koju je Angeli Merkel donio posljednji sastanak s Donaldom Trampom. A to sada mora brzo da sprovesti u djelo i to – na planu zaštite klime. Potrebna je tijesna suradnja s Francuskom i Velikom Britanijom – jer te zemlje su složne kada se govori o toj temi. Potrebno je usmjeriti se ka Africi i Aziji, uspostaviti povjerenje, podnijeti projekte zaštite klime, upotrijebiti odgovarajuća znanja i sposobnosti. I pri tome ne treba zaboraviti američke gradove, regije i savezne države, s kojima svakako treba ostati u kontaktu.

Teško da bi se isplatilo još jednom razgovarati o klimi s Donaldom Trumpom. On to ne želi. Time nanosi štetu svojoj zemlji. Ali, međunarodna zaštita klime će to moći preživjeti.