Ako na mladima svijet ostaje, BiH se ne piše dobro

Čuvena izreka „na mladima svijet ostaje“, odavno je mrtvo slovo na papiru u političkom životu Bosne i Hercegovine. I ne radi se o floskuli već brojkama koje pokazuju da je na prošlim lokalnim izborima u BiH tek 16.52 posto birača mlađih od 30 godina iskoristilo svoje pravo glasa.

Razlog za to nije nezainteresiranost za budućnost, jer ih se sve više uključuje u potragu za njom, ali izvan granica BiH. Oni, koji i dalje ostaju u BiH, ne vide perspektivu s obzirom na, kako kažu, sve devijacije koje su prisutne u posljednja tri desetljeća.

„Mladi se ne mogu zaposliti, sve je stranački“, „Ne znam, sve je isto i prije i nakon izbora, malo nas misli da može nešto promijeniti", „Ne izlazim na izbore jer nemam neke nade u bolje. Svi idu van“, „Pametni su jer ne izlaze. Lažu nas zadnjih 30 godina".

Ovako razmišljaju mladi iz Sarajeva, Banjaluke i Zenice, koji u političkom fokusu imaju loše stanje u društvu, stranačko zapošljavanje, kriminal i korupciju, te sumnju u to da bi njihov glas mogao nešto promijeniti.

Istina, ima i onih koji više nisu mogli čekati promjene koje bi zavisile od njihovog glasa, pa su se aktivno uključili u izborni proces. Jedan od njih je Aleksandar Jokić iz Banjaluke, kandidat za zastupnika u skupštini Grada Banjaluke.

„Programi za mlade su stalno usmjereni na zabavu, sport i malo obrazovanja. A zapravo sva politika je politika za mlade i nama mladost odlazi upravo jer su isključeni iz kreiranja svakodnevnice. Smatram da je pogrešno imati posebnu politiku i program za mlade, nego treba zainteresirati mlade da sudjeluju u kreiranju stvarnosti“, kaže Jokić.

„Ako me građani izaberu, ja ću se rado odazvati. Ako me ne izaberu, neću to smatrati porazom, nastavit ću raditi kao odvjetnik i građanski aktivist kao i do sada, jer to volim puno više od politike. Nema pogrešnog izbora, postoje samo posljedice izbora s kojima moramo živjeti“, naglašava Jokić.

Ne znaju razliku između izvršne i zakonodavne vlasti

Institut za razvoj mladih Kult predstavio je rezultate istraživanja koji su pokazali da mladi politiku najčešće povezuju s kriminalom, korupcijom, stranačkim zapošljavanjima i nacionalizmom. Značajan postotak mladih ne zna razliku između zakonodavne i izvršne vlasti, a ne briljiraju ni u informiranosti.

„Skoro dvije trećine mladih ne zna da je na čelu Vijeća ministara Borjana Krišto. 62 posto mladih nije znalo tko je premijer Republike Srpske, a svaka četvrta osoba smatra da je Milorad Dodik premijer. Preko 50 posto nije znalo tko je premijer Federacije Bosne i Hercegovine“, kaže Azizi Đipa, iz Instituta za razvoj mladih Kult, napominjući da je istraživanje pokazalo da polovina mladih ne vjeruje političarima i onom što zagovaraju.

Nekoliko je dana do izbora, a prema procjenama stručnjaka i ove godine će na birališta više starijih birača. Analitičar Vehid Šehić, smatra da je to potpuno očekivano, s obzirom na nepovjerenje prema političarima. A tu je i činjenica da mlađu populaciju u dijaspori skoro da ne zanimaju izbori u BiH, što se vidi iz ogromnog pada broja registriranih birača iz inostranstva.

„Kada ne vjerujete u institucije ove države, onda ne samo da nemate interes da ne glasate, nego nemate interes ni da živite u BiH. Zašto je na desetine tisuća mladih napustilo ovu zemlju? Pa kako vjerovati državi ,koja počiva na kriminalu i korupciji“, retoričkim pitanjem se izražava Šehić, uvjeren da se stanje neće popraviti dok se sistemski ne počnu mijenjati stvari.

Neispunjena obećanja

Prema podacima Istinomjera, bosansko-hercegovačkog portala koji prati predizborna obećanja i njihovu realizaciju u mandatnom razdoblju, ogroman je jaz između datih obećanja i onoga što je ispunjeno. Na lokalnoj razini ispunjenost predizbornih obećanja je 50 posto, dok su u svega 13 općina i gradova vlasti ispunile dvije trećine datih obećanja.

Tradicionalno, najviše discipline na dan izbora i dalje imaju glasači preko 60 godina starosti kojih je čak 70 posto. Analitičari predviđaju sličnu izlaznost i na lokalnim izborima 6. listopada, gdje je u Centralni birački spisak upisano 3,4 milijuna birača. Izbori su raspisani za 58 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine općina u Republici Srpskoj, 111 načelnika općina u Bosni i Hercegovini, 21 gradsko vijeće u Federaciji, 10 skupština gradova u RS, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko Distrikta.