1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Agrokor: promet pada, profit raste

27. veljače 2019

Agrokor bi do početka travnja trebao započeti implementaciju nagodbe te odmah potom i refinancirati svoj ogromni roll-up kredit čije kamate polako rastu i postaju nepodnošljive. No, što se zapravo događa u tom koncernu?

https://p.dw.com/p/3EAbo
Kroatischer Supermarkt Agrokor Konzum
Foto: Agrokor/D. Pajtlar

Krajem ožujka sve pripreme za početak implementacije nagodbe koju je prihvatila većina vjerovnika bit će gotove i prvog travnja ili koji dan kasnije najvjerojatnije će početi primjena nagodbe, što znači prebacivanje poslovanja insolventnih kompanija koncerna (Ledo, Jamnica, Konzum, Zvijezda, Belje…) na zrcalne kompanije (koje su dobile nastavak „+“ u imenu). Bit će to trenutak i kada će se ozbiljno moći početi pregovarati o refinanciranju takozvanog roll-up kredita, ogromnog zaduženja od 1,06 milijardi eura koji čini glavninu duga novog Agrokora, a na koji kamate rastu po pola posto na mjesec i već iznose neizdrživih 10,5 posto.

Preliminarni razgovori sa zainteresiranim možebitnim kreditorima već su u tijeku i Izvanredna uprava očekuje da će taj kredit ubrzo refinancirati, kazala je na jučerašnjoj konferenciji u Zagrebu koju je organiziralo udruženje stručnjaka za restrukturiranja, TMA Croatia, Irena Weber, zamjenica vladinog povjerenika Fabrisa Peruška. On je, pak, na konferenciji kazao kako u te pregovore Agrokor ulazi s boljim odnosom duga i dobiti, mada se na tome, kazao je, može još raditi.

Smanjen prihod, povećana dobit

Agrokor, naime, kako pokazuju podaci koje je Peruško jučer podastro javnosti i stručnjacima, u dvije je godine smanjio prihod za 18 posto, no značajno je povećao profitabilnost. 2016. godine Todorićev je Agrokor pumpajući brojke prikazao prihod od 6,6 milijardi eura, dok je procijenjeni prihod (brojke još nisu konačne i revidirane) za 2018. godinu 5,4 milijarde eura. Međutim, dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije, EBITDA, značajno je porasla, s 256 milijuna eura u 2016. godini, na 320-340 milijuna eura, koliko se procjenjuje da iznosi za prošlu godinu. U tu brojku ulaze sve Agrokorove kompanije, uključujući i debelo zaduženi slovenski Mercator.

I dok je Todorićev Agrokor dugovao više od sedam milijardi eura, „novi“ Agrokor je opterećen manje, no ipak značajno. Uz 1,06 milijardi eura roll-upa duguje više od 300 milijuna eura vjerovnicima čija potraživanja nisu u nagodbi pretvorena u vlasnički udio, već su reprogramirana uz otpis, te oko 700 milijuna eura duga kompanija koje nisu pod Izvanrednom upravom, što se najvećim dijelom odnosi na Mercator. U pregovore o refinanciranju milijardu eura teškog kredita Agrokor tako ulazi s odnosom EBITDA prema dugu, što je jedan od ključnih faktora koji će određivati cijenu novog zaduživanja, od prilično nepovoljnih 1:7 i taj je odnos ono ključno na čemu će kompanija idućih godina morati raditi.

Povjerenik za Agrokor Fabris Peruško
Povjerenik za Agrokor Fabris PeruškoFoto: DW/Dalibor Dobric

Razlozi pada prihoda

A zašto je zapravo prihod koncerna toliko pao? Više je razloga, kažu upućeni. Jedan je što je tržišni udio Konzuma u maloprodaji u Hrvatskoj pao – djelomično je to zasluga konkurencije koja je krizu u Agrokoru iskoristila za agresivno širenje i privlačenje kupaca, a djelomično i zato što je sama Izvanredna uprava pozatvarala stotinjak Konzumovih prodavaonica koje nisu donosile profit. Nadalje, došlo je do optimiziranja ponude u trgovinama, smanjivanja broja artikala kako bi se na najmanju moguću mjeru smanjila roba koja stoji u skladištima umjesto da brzo nestaje s polica, a to je naravno smanjilo i promet.

S druge strane, kompanija je uspjela povećati profitabilnost jer je za početak dobavljače počela plaćati u dan, što je značilo da s njima može ispregovarati drugačije nabavne cijene. Todorićev je Agrokor nekada skupo plaćao svoje neplaćanje po 180, 200 dana. Nova je uprava uvela i korporativne procedure, bolje upravljanje novcem i samom kompanijom, te je srezala troškove. „Uvodimo procese upravljanja u kompaniju koji do sada nisu postojali“, kazao je Peruško na skupu u utorak. Kompanija se nadalje sprema srezati svoj portfelj, koji se sada sastoji od 159 kompanija, dakle prodati sve tvrtke koje nisu dio osnovnih biznisa, a to su trgovina, prehrana i poljoprivreda. „Ima puno non-core i nevažnih kompanija, kao i tvrtki koje su konkurencija postojećima“, dodao je Peruško.

„Njemački Agrokor“ zapošljavao bi 900.000 ljudi i dugovao 650 milijardi eura

Osvrnuvši se u svome izlaganju na proces Izvanredne uprave, Peruško je kazao: svi možemo biti vrlo sretni s njezinim ishodom, mada se s njime sigurno ne bi složili nezadovoljni mali dioničari pojedinih Agrokorovih kompanija koji su izgubili svoje uloge, kao i mnogi vjerovnici, bez obzira jesu li glasali za nagodbu ili protiv nje, jer su im otpisi ogromni. Ipak, Peruško je istaknuo da je za samo 15 mjeseci od početka rada Izvanredne uprave donesena nagodba, koja će biti implementirana dvije godine od početka procesa te da je izbjegnut sistemski rizik koji je postojao za hrvatsko gospodarstvo. Kako bi ilustrirao koliki je Agrokor problem (bio), kazao je da bi kompanija iste veličine i sistemske važnosti u Njemačkoj zapošljavala više od 900.000 ljudi, dok bi dobavljači takvog nevjerojatnog giganta zapošljavali čak pet milijuna ljudi. Dug bi joj, pak, bio 650 milijardi eura.

Usporedba je zanimljiva, no teško je zamisliti da bi se u Njemačkoj ijedna kompanija mogla ponašati tako kako se ponašao Agrokor i dovesti cijelo gospodarstvo na rub krize, a da daleko prije sloma nitko ne reagira.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android