Afrička svinjska kuga prijeti i Europi

Već do kraja ove godine bi Danska trebala završiti gradnju ograde duge 70 kilometara i tako kompletno zatvoriti svoju kopnenu granicu sa Njemačkom – zbog afričke svinjske kuge (ASK). Riječ je o bolesti koja se prenosi virusom; ona izaziva visoku temperaturu i unutrašnje krvarenje. Preko 90 posto oboljelih svinja ugine u roku od tjedan dana.

Virus se prenosi kontaktom sa zaraženom krvlju ili truplom. Zaraza se širi uvozom zaraženih životinja, zaraženim mesnim prerađevinama ili zbog loše higijene. Nema cjepiva i zato je teško stati joj na kraj kad se jednom pojavi. Ljudi se ne mogu zaraziti.

Iz Afrike, preko Kavkaza

Za virus se zna od pojave među bradavičavim svinjama u Africi. Godine 2007. ASK je „uvezena" na Kavkaz, odakle se u tek par godina preko Rusije proširila na populacije divljih svinja u baltičkim zemljama, Poljskoj i drugim državama. Prošle godine su zabilježeni i prvi slučajevi u Belgiji, odnosno zapadnoj Europi.

Sad se virus pojavio i u Srbiji i Moldaviji, a prije toga je bilo oboljenja u Rumunjskoj i Bugarskoj koja je od balkanskih zemalja trenutno najteže pogođena. Tamo je do sad ubijeno više od 100.000 svinja – i to zbog 20 otkrivenih slučajeva ASK u svinjogojilištima i u seoskim svinjcima.

Pokolj svinja u Bugarskoj

Stručnjaci strahuju kako bi Bugarska možda morala usmrtiti svih svojih 600.000 svinja. Grčka je već zabranila uvoz svinjetine iz Bugarske u kojoj je cijena svinjetini narasla  za 30% samo u posljednjih mjesec dana.

Nadležni u Bugarskoj sad traže preventivni pokolj i svih svinja koje nisu službeno registrirane, protiv čega su se žestoko pobunili tamošnji poljoprivrednici. Mnogi su organizirali prosvjede i blokade cesta, a seljaci sada sakrivaju svoje po kućama.

Najveći broj slučajeva ASK zabilježen je u Poljskoj: više od 1.500; slijedi Rumunjska sa nešto više od 1.000 slučajeva, pa Mađarska i baltičke zemlje. U Europi je od početka godine do 6. kolovoza zabilježeno oko 4.500 slučajeva, a u istom razdoblju je ubijeno oko 500.000 svinja.

Iskustvo iz baltičkih zemalja pokazuje: kada se virus jednom pojavi – gotovo je. Važno je da se inficirane i uginule životinje otkriju što je ranije moguće, jer postoji šansa da se ograđivanjem terena spriječi dalje širenje virusa.