"Afera BND" ugrožava kancelarku

Utjecajni njujorški poslovni magazin Forbes već petu godinu zaredom njemačku kancelarku stavlja na sam vrh godišnje liste najutjecajnijih žena na svijetu. To je ukupno čak deveti put da je Angela Merkel – Power Woman No 1. U obrazloženju se navodi da je tijekom financijske krize ona uspjela spasiti Njemačku od ozbiljne recesije. Merkel je, stoji, iskoristila i svoju moć protiv Islamske države i Kurdima poslala oružje. Osim toga, u ukrajinskoj krizi je posredničkom diplomacijom nastojala pridobiti Vladimira Putina za mirno rešenje. Ističe se i njezina pomoć u krizi oko Grčke. Angela Merkel se, dakle, predstavlja, kao menadžerica kriza.

Zbog takvog imidža ona je jedna od najpopularnijih političarki u Njemačkoj i uživa veliko povjerenje među stanovništvom. Osim toga je i šefica stranke iza koje stoji daleko najveći broj birača (CDU). Ali, pod pritiskom prije svega medijske javnosti, Merkel se našla u problemima. Kamen smutnje su aktivnosti Savezne obavještajne službe BND-a, u javnosti poznate kao"afera BND".

Političke poruke

Riječ je prije svega o ponašanju vlade Angele Merkel nakon otkrića Edwarda Snowdena u ljeto 2013. godine. Javnost je odjednom bila u prilici uvjeriti se u ono na što su stručnjaci za špijunažu i predstavnici tada još uvijek politički relevantne Piratske stranke upozoravali, naime, da se i internet koristi za špijuniranje.

Snowden se "dogodio" usred predizborne kampanje. Merkel je reagirala tako što je izjavila da je internet "novo, još neistraženo područje" i zatražila razumijevanje – jer mnogo toga još nije regulirano zakonom. Ali, onda je izašlo na vidjelo da njemačka obavještajna služba BND već dugo surađuje s američkim kolegama iz NSA-a. Dakle, to "novo područje“ i nije baš tako neistraženo. Na kraju krajeva, kancelarka nadzire BND – zakonski i tehnički.

I dok se afera još širila, ministar kancelarkinog ureda Ronald Pofalla proglasio ju je okončanom. Ali to mu nije uspjelo. Uslijedila je sada već poznata rečenica Angele Merkel: "Špijuniranje među prijateljima, to je nedopustivo". Počelo se govoriti o takozvanom "sporazumu o nešpijuniranju". Sjedinjene Države su, poručivao je tada Berlin, voljne o takvom sporazumu pregovarati s Njemačkom.

Njemačkom parlamentu se ponašanje savezne vlade nije naročito svidjelo pa je Bundestag formirao posebni istražni odbor koji je pokušao rasvijetliti cijelu stvar. Ispostavilo se, između ostalog, da je Merkel znala kako američka vlada nije obećala takozvani "sporazum o nešpijuniranju", već da je samo najavila preispitivanje takve mogućnosti. Član Istražnog odbora, socijaldemokrat (SPD) Christian Flisek, kritizira sada Merkel i njezin ured tvrdeći da je diskusija o ovom sporazumu bila zamagljivanje očiju birača.

Mnoga otvorena pitanja

Savezna vlada preko svog glasnogovornika priopćava da je u "aferi BND“ uvijek postupala onako kako je najbolje znala i mogla. Izjava o špijuniranju među prijateljima bila je "samo politička izjava". Je li stvarnost drukčija? Je li legalno da BND špijunira europske partnere? I tko su doista "prijatelji"? O tome se njemačka vlada trenutno ne oglašava pod izlikom da provjerava kako je to sve regulirano zakonom. O svemu tome se raspravlja u Istražnom odboru, prenosi glasnogovornik vlade.

Koliko "afera BND" može biti opasna za Angelu Merkel? Kao i obično, druge stranke trenutno ne ispuštaju iz vida špijunske operacije, jer iz toga žele izvući političku korist. Obje oporbene stranke – Ljevica i Zeleni – izražavaju bijes. Slično reagira i koalicijski partner SPD. Merkel je na prethodnim izborima bila motor demokršćana. Hoće li ta afera imati posljedica po njen imidž kada se imaju u vidu savezni izbori 2017. godine? Sudeći po prvim anketama, demokršćani su već "pali" ispod 40 posto.

Vjerojatno će, međutim, "afera BND" uskoro nestati s popisa spornih pitanja. Konačno, treba se opet baviti Grčkom, a to je prilika da se Angela Merkel ponovno istakne kao "krizna menadžerica".