AfD u Bundestagu zaposlio više od 100 ekstremnih desničara
13. ožujka 2024Za zastupnike Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu radi više osoba iz ekstremno desnog spektra nego što je do sada bilo poznato. To pokazuju istraživanja javnog servisa Bavarska radio-televizija (BR). U njima se navodi da zastupnički klub AfD-a i sami zastupnici zapošljavaju više od 100 suradnica i suradnika koji su aktivni u organizacijama koje njemačke službe za zaštitu ustavnog poretka kvalificiraju kao ekstremno desne. Među njima su i aktivisti bliski Identitarnom pokretu, ideološki vođe iz stranke Neue Rechte (Nova desnica) i više neonacista.
Ne zna se točan broj zaposlenih
Nije poznato koliko točno suradnika zapošljava 78 AfD-ovih zastupnika: samo nekoliko njih navodi članove svog tima na svojoj web-stranici. Administracija Bundestaga i frakcija AfD-a ne iznose podatke o tome. Prema AfD-ovim informacijama, njegov klub zastupnika ima 182 zaposlena (stanje: 16. veljače).
Novinarski tim javnog servisa BR je pomoću internih popisa imena i aktualnog registra zaposlenih identificirao više od 500 osoba koje, prema dostupnim informacijama, rade za zastupnički klub AfD-a ili pojedine zastupnike i istražio njihove biografije.
Među njima su osobe čija imena se spominju u izvještajima službi za zaštitu ustavnog poretka i one koje zauzimaju vodeće pozicije u organizacijama koje su bile u fokusu sigurnosnih službi. BR je među njima identificirao i sudionike neonacističkih marševa u Chemnitzu, Dortmundu, Dresdenu, Magdeburgu i Zwickauu.
Veze s "Reichsbürgerima" i "Querdenkernima"
Tu su i osobe koje su, na primjer, bile povezane s grupom "Reichsbürgera" (Građani Reicha) ili ekstremno desnom skupinom "Endkampf" (Završna bitka). Zaposlenici su osnivali lokalne ogranke Pegide i organizirali demonstracije tzv. "Querdenkera" (pobornika teorija zavjere).
Više od polovice zastupnika AfD-a zapošljava osobe aktivne u organizacijama koje su njemačke službe za zaštitu ustavnog poretka kvalificirale kao ekstremno desne. Prema istraživanju BR-a, među njima su i lideri AfD-ovog kluba zastupnika u Bundestagu Alice Weidel i Tino Chrupalla.
Zastupnički klub, zastupnici i njihovi suradnici su dobili priliku za očitovanje o tome. Većina novinarskih upita je ostala bez odgovora. Neki zastupnici su pak dovodili u pitanje neovisnost službi za zaštitu ustavnog poretka.
Više od 30 milijuna eura godišnje
Iz kluba zastupnika su naveli da se ne žele izjašnjavati zbog "zaštite podataka i poštivanja prava na privatnost". Osim toga, ističe se da su kvalifikacije savezne ili pokrajinskih službi za zaštitu ustavnog poretka "u načelu samo mjera te određene agencije", koja ne podrazumijeva nikakve, a "pogotovo ne 'automatske' pravne posljedice".
AfD-ovoj frakciji i njenim zastupnicima stoji na raspolaganju više od 30 milijuna eura godišnje za plaćanje suradnika. Potpredsjednica Njemačkog Bundestaga Katrin Göring-Eckardt (Zeleni) izjavila je za BR da suradnici s vezama u ekstremno desnim krugovima predstavljaju opasnost, te da je njihova namjera podrivanje demokracije iznutra.
Trebalo bi razmisliti, istaknula je Göring-Eckardt, treba li i dalje neprijatelje Ustava koji rade u Bundestagu plaćati novcem poreznih obveznika. "To bismo trebali promijeniti. Ne možemo to tek tako pustiti da ide dalje."
Pripadnici Nove desnice
Posebno u oči upadaju akteri iz spektra takozvane Nove desnice. Riječ je o struji u desnom ekstremizmu koja se zalaže za ideološku obnovu nakon nacionalsocijalizma. U okviru Nove desnice postoje različiti časopisi, izdavačke kuće, think tankovi, udruženja i aktivističke grupe. Predstavnici te grupacije sebe smatraju "pretečom" AfD-a.
Novoj desnici pripada, na primjer, udruženje Jedan posto, koje se predstavlja kao "najveća patriotska građanska mreža u Njemačkoj". Oni prikupljaju donacije i podržavaju aktiviste iz desnog spektra. Savezna služba za zaštitu ustavnog je prošle godine Jedan posto klasificirala kao "provjereno desničarsku tendenciju".
Savezna služba opisuje ovo udruženje kao "agenciju za podršku projektima i umrežavanje", čije kampanje paušalno omalovažavaju migrante. Prema podacima iz registra udruženja, jedan od članova upravnog odbora je John Hoewer.
Borilački sportovi s neonacistima
Prema informacijama BR-a, Hoewer radi za zastupnika u saveznom parlamentu Sebastiana Münzenmaiera iz savezne pokrajine Porajnje-Falačka. Hoewer uspostavlja kontakte s istomišljenicima, od talijanskih fašista preko Identitarnog pokreta do AfD-a.
Fotografije koje su u posjedu BR-a pokazuju ga 2021. godine u Berlinu na treningu borilačkih vještina s neonacistima iz Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD), koja se prošle godine preimenovala u Die Heimat (Domovina). Također postoje videosnimke koje prikazuju Hoewera u fizičkim sukobima s ljevičarskim demonstrantima u amfiteatru Sveučilišta u Magdeburgu u siječnju 2017. Hoewer i Münzenmaier nisu odgovorili na upite novinara, a ni udruženje Jedan posto se o tome nije izjasnilo.
BR je identificirao pet suradnika AfD-a u saveznom parlamentu koji imaju bliske veze s organizacijom Jedan posto. Također, autori desničarskog časopisa "Sezession", izdavačke kuće Antaios i časopisa "Compact" rade u Bundestagu.
Sve te strukture nadgleda Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka. Ukupno oko 20 osoba s jakim vezama s organizacijama Nove desnice radi u Bundestagu, uključujući i one koji su nastupali kao referenti u ekstremno desnom "Institutu za državnu politiku" u Schnellrodi.
Oko 25 osoba iz Mlade alternative
Zastupnici AfD-a u Bundestagu zapošljavaju i osobe koje su i samoj stranci bile previše ekstremne. Tako na jednim vratima u zgradi Bundestaga stoji natpis s imenom Franka Pasemanna. On je u prethodnom sazivu saveznog parlamenta i sam bio zastupnik AfD-a, a 2020. godine je isključen iz stranke i iz frakcije.
U postupku isključenja iz stranke optužen je za ponašanje koje šteti stranci i za antisemitizam. Prema pločici na vratima, on radi za zastupnika Jürgena Pohla. Pasemann i Pohl također nisu odgovorili na upit novinara.
I Marvin Neumann radi kod jednog zastupnika AfD-a. Bivši predsjednikAfD-ovog podmlatka Junge Alternative (Mlade alternative) pod pritiskom je 2021. godine napustio stranku. Danas radi za Hannesa Gnaucka iz Brandenburga. Ni Neumann i Gnauck nisu odgovorili na upite novinara.
"Provjereno desničarske težnje"
Služba za zaštitu ustavnog poretka Junge Alternative (JA) klasificira kao "provjereno ekstremno desničarsku težnju", a organizacija se protiv toga trenutno brani pred sudom. Prema istraživanjima novinara, oko 25 članova JA-a radi za frakciju AfD-a ili njene zastupnike u Bundestagu. Tamo radi i nekoliko osoba koje su bile članovi JA-a i sada su starije od 35 godina. Članstvo, naime, prema statutu ističe kada neka osoba napuni 35 godina.
Nadležne pokrajinske službe za zaštitu ustavnog poretka su kao ekstremno desne klasificirale i pokrajinske odbore AfD-a u Saskoj, Saskoj-Anhaltu i Tiringiji. Deseci članova iz tih pokrajinskih odbora sada rade za AfD-ove parlamentarce i klub zastupnika. Mnogi od njih su aktivni i u drugim protuustavnim strukturama.
Ovo istraživanje BR-a prvi put pokazuje u kojoj mjeri je AfD neprijateljima Ustava omogućio pristup parlamentu.
Profesor političkih znanosti Armin Pfahl-Traughber, koji je do 2004. godine bio referent za desni ekstremizam u Saveznoj službi za zaštitu ustavnog poretka, u razgovoru za ARD-ov politički magazin Report München je rekao da je problem to "što zaista u organizacijskom srcu demokracije u Saveznoj Republici Njemačkoj sjede desni ekstremisti". Oni tamo, kako je rekao, mogu "vršiti utjecaj i širiti propagandu".
Aktivisti Identitarnog pokreta
Jedan od zaposlenika čak ima zabranu pristupa zgradama Bundestaga: Mario Müller radi za zastupnika Jana Wenzela Schmidta, zastupnika iz pokrajine Saska-Anhalt. U siječnju je magazin Correctiv izvijestio da je Müller bio jedan od govornika na takozvanom "tajnom sastanku" u Potsdamu.
Müller je od početka ovog stoljeća prisutan u ekstremno desnoj sceni, više puta je osuđen za kaznena djela vezana za nanošenje ozljeda. Kao prvi je list Die Welt izvještavao o njegovom zapošljavanju.
BR-u su dostupne fotografije koje su Müllera prikazivale u okruženju Mladih nacionalnih demokrata (Junge Nationaldemokraten), kako se tada zvao podmladak NPD-a. Kasnije se Müller probio kao istaknuti član "Identitarnog pokreta" (IB) - mreže aktivista Nove desnice.
Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka klasificira pripadnike IB-a kao ekstremne desničare. Fotografije koje je na uvid dobio BR pokazuju Müllera 2023. godine na planinarenju s neonacistima. Ni Müller se nije očitovao na novinarski upit.
No njegov poslodavac Schmidt je u petak za BR, tijekom stranačke manifestacije u uredu AfD-a u Saskoj-Anhaltu, izjavio: "Zadržavam svoj personal u istom sastavu." Njemu je, kako je rekao, važno da njegovi zaposlenici imaju "dobre kvalifikacije". Okrenuvši se publici, rekao je: "I mogu jamčiti da nas se etablirane stranke s pravom plaše. One imaju pravo tražiti da nas stave pod nadzor Službe za zaštitu ustavnog poretka. Mi ćemo, kada dođemo na vlast, promijeniti ključne stvari."
Više od deset osoba iz okruženja Identitarnog pokreta
BR je identificirao više od deset osoba iz okruženja Identitarnog pokreta koje rade za frakciju ili zastupnike AfD-a. Riječ je o aktivistima koji su sudjelovali na demonstracijama ili u prosvjednim akcijama, nosili transparente ili zastave organizacije, pisali za publikacije iz desničarske scene ili bili angažirani u identitarnoj ženskoj grupi.
Na primjer, Marie-Thérèse Kaiser koja radi za parlamentarnog tajnika AfD-a Bernda Baumanna. Prema vlastitim navodima, angažirana je "u ženskoj inicijativi Lukreta". Služba za zaštitu ustavnog poretka savezne pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija navodi da je "Lukreta" grupa osoba sa "sadržajnim i osobnim vezama s Identitarnim pokretom Njemačke".
Kaiser, kako navode novinari, djeluje kao kreatorica sadržaja. Za udruženje Jedan posto ona moderira jedan video format. Slično kao njen šef, i ona je u odgovoru na upit izjavila da je "klasificiranje AfD-a i njegovog oporbenog predprostora od strane Službe za zaštitu ustavnog poretka apsolutno politički obojeno i zato nije mjerilo za moje političko djelovanje".
N. Armbrust, J. Barthel, S. Khamis, A. Meyer-Fünffinger, A. Nabert, V. Nierle, J. Streule und M. Zierer/ARD/BR/fs