AfD-ovi nasilnici i prijestupnici na političkim funkcijama

Riječ je o brutalnim fizičkim napadima, verbalnom nasilju ili, na primjer, raspirivanju mržnje: podaci do kojih su došli suradnici istraživačke platforme Correctiv terete brojne političare Alternative za Njemačku (AfD). U fokusu Correctiva našlo se 48 zastupnika AfD-a.

Prema njihovim istraživanjima, 28 njih je bilo osuđivano, barem u prvostupanjskom postupku ili su protiv njih izdani kazneni nalozi. To znači da mogu ili su mogli uložiti prigovor ili žalbu. Usprkos presudama, mnogi od njih još uvijek predstavljaju tu stranku u Bundestagu, u pokrajinskim parlamentima ili u općinskim vijećima, navodi Correctiv.

Pravno gledano, AfD-ovi zastupnici ne moraju strahovati zbog svojih postupaka: pravo da se bude izabran na javne funkcije u Njemačkoj se gubi tek kod počinjenja teških kaznenih djela poput ubojstva, ubojstva iz nehaja ili silovanja.

Correctiv tijekom svojih istraživanja nije samo imao u fokusu političare AfD-a: u izravnoj usporedbi s drugim strankama, istraživačka platforma nije mogla ustanoviti da su slična djela počinili političari iz redova Ljevice, Zelenih, konzervativaca, socijaldemokrata ili liberala.

"Kampanja klevete protiv AfD-a"

Političari AfD-a su na optužbe reagirali protunapadima. Martin Reichardt, zastupnik u Bundestagu i član stranačkog odbora AfD-a, nazvao je Correctiv "lažljivim portalom" koji širi "kampanje klevete i difamacije protiv AfD-a". Protiv Reichardta je 2023. godine policija u Erfurtu pokrenula istragu jer je saveznog njemačkog predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera nazvao "jednim od najgorih djelitelja društva i huškača u njemačkoj povijesti". Mjerodavno državno odvjetništvo je tada odustalo od istrage.

Brojni političari su povodom ovih istraživanja ponovili svoja upozorenja o opasnosti koja dolazi od AfD-a. Šef Zastupničkog kluba CDU-a i CSU-a u Bundestagu Thorsten Frei je izjavio: "Osobno smatram da oni nisu prikladni za obavljanje javnih funkcija." On je još upozorio: Institucije parlamentarne demokracije mogle bi biti oštećene.

Ta stranka je u Njemačkoj već mjesecima pod sve većim pritiskom. Početkom 2024. Correctiv je otkrio da su istaknuti političari AfD-a sudjelovali na sastanku na kojem se navodno otvoreno govorilo o planovima za protjerivanje ljudi iz Njemačke. Posebno je kontroverzno to što je navodno traženo i protjerivanje migranata s njemačkim državljanstvom.

Od tada milijuni ljudi u stotinama gradova širom Njemačke prosvjeduju protiv desničarskog ekstremizma i AfD-a.

Ruski novac namijenjen za propagandu i za AfD?

Početkom travnja 2024. češka vlada je obavijestila javnost o navodnoj propagandnoj mreži koja je povezana i s AfD-om: preko internetskog portala "Voice of Europe" Rusija je navodno pokušala naštetiti Ukrajini i izvršiti utjecaj na europsku politiku. Prema rezultatima medijskih istraživanja, neki političari AfD-a su navodno dobili novac za suradnju u tom pothvatu.

Svi ti politički skandali gotovo da nisu imali nikakvih posljedica po AfD. U izjavama i reakcijama, ova djelomice ekstremno desna stranka je odbacila sve optužbe. Objavljivanje informacija je pak dovelo do jedne vrste protunapada AfD-a usmjerenog na medije, državne institucije i druge stranke.

Na regionalnim stranačkim kongresima nedavno je posebno radikalnim članovima stranke iskazana podrška.

Čak je i Junge Alternative (Mlada Alternativa), podmladak AfD-a, koji se smatra posebno radikalnim dobio široku podršku unutar stranke. Samo prije nekoliko godina ti mladi političari smatrani su kontroverznim čak i u vlastitim redovima. Oni su uvijek iznova upadali u oči zbog svojih izjava koje potiču mržnju i rasizam. Od 2023. Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka smatra Mladu Alternativu kao "sigurno desno ekstremnu".

Björn Höcke - desničar koji vuče konce

To što radikalne snage usprkos tome dobivaju podršku u vlastitoj stranci i što politički skandali gotovo da ne bivaju sankcionirani, po mišljenju promatrača također je posljedica napredovanja radikalizacije čitave stranke. Brojni političari iz umjerenijega krila stranke su bili podvrgnuti internom pritisku i napustili su stranku. A oni koji se smatraju krajnje ekstremnim, poput Björna Höckea, predsjednika stranke u saveznoj pokrajini Tiringiji, sada gotovo bez ikakvih ograničenja vuku konce.

Höcke opravdanje i potvrđivanje za politiku radikalizacije vidi u aktualnim izbornim anketama: one pokazuju da AfD u saveznoj pokrajini Tiringiji, kao i u drugim istočnonjemačkim pokrajinama, ima podršku od preko 30% birača.

Međutim, i sam Björn Höcke je u fokusu njemačkog pravosuđa: već drugi put se u travnju mora pojaviti pred sudom - zbog istih optužbi. Bivši profesor povijesti Höcke je navodno na izbornim skupovima koristio slogane zloglasnog Sturmabteilunga (SA), paravojne organizacije u nacističkoj Njemačkoj, osnovane 1921. godine u vrijeme vladavine Adolfa Hitlera. No, Höcke negira te optužbe.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.