800.000 Nijemaca uzima doping prije odlaska na posao
15. veljače 2009Prema istraživanju kojeg je naložio jedan njemački zdravstveni osiguravatelj, svaki peti ispitanik je barem jednom posegnuo u liječnički ormarić kako bi uz pomoć "nedozvoljenih sredstava" povećao svoje radne rezultate na poslu. Obzirom na broj stanovnika, to znači da se radi o golemoj vojsci od 2 milijuna zaposlenika koji barem ponekad uzimaju doping za odlazak u ured a njih čak 800 tisuća doping uzima - redovito!
Žestoke pilule za uspjeh na poslu
U ispitivanju uopće nije bilo riječi o "običnim" narkoticima za poboljšanje koncentracije poput kave, cigarete, alkohola ili vitaminskih pilula. Riječ je o žestokim preparatima kakvi se, u normalnim okolnostima, izdaju samo na liječnički recept. I to za teške smetnje poput Alzheimerove bolesti, demencije, poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje ili nedostatnog kapaciteta srca. Posebno poglavlje su onda još psihofarmatici, osobito sredstva protiv depresije. Naravno, ilegalna opojna sredstva koja također nisu rijetkost u poslovnom svijetu - poput kokaina - uopće nisu niti obuhvaćena ovim ispitivanjem.
Odakle taj lijek na receptu?
Osobito je zanimljivo, kako građani dolaze na ideju medicinom povećati svoj radni učinak. U svakom drugom slučaju doping im savjetuje prijatelj ili kolega s posla, a u svakom trećem slučaju - njihov liječnik! Zato je osiguravatelj malo bolje pogledao koje lijekove primaju njegovi osiguranici i da li je ikada dijagnosticirana bolest koje bi taj lijek trebao liječiti. Upravo katastrofalan rezultat je otkriven kod lijeka protiv demencije, Piracetama: u 97% slučajeva se taj lijek propisuje osobama kod kojih uopće nema te dijagnoze - ili čak za one za koje taj lijek nije niti dopušten!
"Moraju funkcionirati kao sat!"
Naravno da je i autorima studije jasno kako je to tek posljedica drugog problema. Hans Dieter Nolting, direktor instituta IGES koji je proveo ispitivanje, ukazuje kako mnogi zaposlenici "imaju dojam kako moraju 24 sata na dan biti u vrhunskoj formi", a dodatni problem je i kako je u svijetu interneta sve lakše doći do takvih preparata. U svakom slučaju, zdravstveni osiguravatelj DAK opravdano smatra kako su to upravo katastrofalni rezultati. Ne samo zbog trenutnog troška za lijekove koje nisu potrebni, nego mnogo više zbog kasnijih troškova.
Skupo liječenje od lijekova
Osobito kod psihofarmatika je gotovo izvjesno kako postoji golema opasnost od ovisnosti, a kod mnogih lijekova zapravo čak niti ne postoje studije, što oni čine zdravom organizmu ako ga uzima dugo vremena. Ali baš kao i u svijetu sporta, i u poslovnom svijetu se može pretpostaviti kako vrijedi ono staro pravilo: 'ništa se ne stječe besplatno'. Ili se plaća unaprijed, treningom i pripremama za koje se mora imati vremena - ili kasnije, kada zbog dopinga vrhunski sportaši postaju ljudske olupine. Depresije, psihički slomovi, napadi panike, neuroze - samo su najčešće psihičke smetnje meneđera koji su u jednom trenutku ipak "pukli". I spektar somatskih bolesti je širok. Njihovo liječenje košta golem novac kojeg onda opet mora platiti zdravstveno osiguranje.(DW/aš)