500 godina Švedske – između idile i kriminalnih bandi

Zašto Švedska ima tako pozitivan imidž? Jedan od razloga je idila opisana u knjigama Astrid Lindgren, autorica knjiga za djecu koje su oduševile publiku diljem svijeta. Razlog su i veseli hitovi pop-skupine Abba. Razlog su i natprosječno lijepi ljudi koji žive u Švedskoj. A pomalo i Ikea.

„Švedska ima predobar imidž“, zaključio je nedavno voditelj Tommi Schmitt u podcastu „Gemischtes Hack“ („Miješano mljeveno“) na Spotifyu. Do tog je zaključka došao nakon još jedne pobjede Šveđana na Eurovision Song Contestu. Schmitt je bio čak uvjeren da Šveđani ne bi završili na posljednjem mjestu čak i da su nastupili s njemačkom pjesmom. 

„Svi idu u Švedsku"

Švedska. Popularnija od svih drugih? U Njemačkoj Švedska doista uživa reputaciju apsolutne top turističke destinacije, kao zemlje za kojom se doslovno čezne. U Stockholmu se u posljednje vrijeme na ulicama često čuje njemački jezik. Pogotovo kada mnoštvo turista „hodočasti“ starim dijelom grada – odnosno kvartom Gamla Stan. „Nitko više neće na Malle, svi idu u Švedsku“, tako je to rezimirao rapper Marteria u svojoj pjesmi „Kids“. Malle je nadimam za Mallorcu, jedno od najpopularnijih odredišta njemačkih turista.

I ta zemlja danas slavi 500. rođendan. U utorak (6.6.) se navršava točno pola tisućljeća otkako je Gustav Vasa 1523. u Strängnäsu izabran za švedskog kralja. To je bio početak nove epohe u povijesti ove zemlje. Švedska je najprije izašla iz Kalmarske unije (u kojoj je bila ujedinjena s Danskom i Norveškom), te se počela razvijati kao nacionalna država. Ipak, veliki jubilej ne igra baš neku veliku ulogu u životu Šveđanki i Šveđana. Osim toga, povjesničari tvrde da je njihova zemlja zapravo puno starija.

Švedska kraljevska kuća pak ovaj jubilej želi proslaviti pompoznije nego inače – ipak se nacionalni praznik 6. lipnja događa u godini u kojoj se obilježava i 50. obljetnica krunidbe kralja Carla XVI. Gustafa. 77-godišnji Carl Gustaf i kraljica Silvia (79), koja uzgred rečeno potječe iz njemačkog Heidelberga, sudjelovat će na proslavi u Strängnäsu i onda odlaze u Stockholm, gdje će nazočiti službenoj svečanosti povodom nacionalnog praznika u Skansenu, muzeju na otvorenom.

Kakva je Švedska danas?

Ali kakvu zemlju oni slave? Kakvoj Švedskoj će nazdraviti? To je jedna lijepa zemlja, nema sumnje. Ali i zemlja koja se danas bori s nekoliko problema. Švedska je zemlja prekrasne prirode, zemlja puna šuma i jezera. Oko toga nema dvojbe. U zemlji blagostanja puno toga se nakon Drugog svjetskog rata razvijalo u dobrom, jako dobrom smjeru. Švedska je bogata zemlja, država nudi program izdašne socijalne pomoći, žene i muškarci su ravnopravniji nego u brojnim drugim zemljama. Na aktualnoj listi indeksa sreće Švedska je u globalnoj usporedbi na dobrom šestom mjestu.

Ali istovremeno je današnja Švedska daleko od toga da bude samo zemlja idile. U tu su se idilu naime već odavno umiješali i neki društveni problemi koje nije moguće riješiti na brzinu. Zemlja koja je na glasu kao miroljubiva već godinama muku muči s kriminalnim bandama. „I kad to usporedite sa slikom koju ljudi imaju o Švedskoj, to je naravno vrlo bizarno, bizarno što se sve to ovdje događa. A to uzgred tako vide i sami Šveđani“, kaže povjesničarka Elisabeth Elgán sa Sveučilišta u Stockholmu.

Droga i kriminal

Prvenstveno se radi o borbi oko kontrole tržišta droge, a često su u tu priču umiješani mladi doseljenici. „Trenutno se u Švedskoj jako puno priča o problemima s brojnim doseljenicima koji su došli u zemlju“, dodaje Elgán. „Ali ne bih rekla da su nasilje kriminalnih bandi i pucnjave posljedice toga.“ Radi se više o fenomenu globalizirane trgovine drogama, gdje je glavni cilj brza zarada novca, dodaje povjesničarka.

2022. u Švedskoj je registrirano skoro 400 incidenata u kojima je korišteno vatreno oružje. U prosjeku je to više od jednog slučaja dnevno. U tim napadima je ubijeno 62 ljudi, to je negativni rekord.

Nijedna druga zemlja u Europskoj uniji po tom pitanju nema tako velik problem s oružjem kao Švedska, bilancirao je premijer Ulf Kristersson. Njegova konzervativna vlada je objavila rat kriminalnim bandama, ali nasilje se nastavlja: u 2023. je, do konca svibnja, u pucnjavama zabilježeno već 18 novih žrtava.

A kad smo već kod Kristerssona: on simbolizira jedan novitet u švedskoj politici, novitet koji mnogi kritiziraju. Njegova vlada naime od jeseni 2022. tijesno surađuje s desničarskim populistima Švedskim demokratima, koji su na parlamentarnim izborima u rujnu osvojili više od 20% glasova i tako po prvi put postali druga najjača stranka – iza socijaldemokrata koji su izgubili vlast.

Skretanje udesno

Švedska je nakon izbora skrenula udesno. Šef Švedskih demokrata Jimmie Åkesson u tom kontekstu voli govoriti o „promjeni paradigme". Upravo u zemlji iz koje potječe klimatska aktivistica Greta Thunberg nakon promjene na vlasti su srezana financijska sredstva namijenjena zaštiti klime. Više novca iz proračuna sada se koristi za subvencije za automobile s motorima na unutarnje sagorijevanje, odnosno za cestovni promet, što je kritizirala i najveća švedska ekološka organizacija Naturskyddsföreningen. „Politika vlade i Švedskih demokrata rezultira snažnim porastom stope emisija štetnih plinova", kritizirala je ta organizacija.

Åkesson je osim toga u posljednje vrijeme počeo javno dovoditi pod znak pitanja i švedsko članstvo u Europskoj uniji. Ta bi kampanja mogla postati problematična, upozorava Elgán. Švedska se naime istovremeno trudi oko ulaska u jedan drugi međunarodni savez – u NATO. Finska je u tome već uspjela, ulazak Švedske u Sjevernoatlantski savez i dalje blokira Turska. Osim tog se čeka i na „blagoslov“ Mađarske. I to sve skupa ostavlja posljedice na švedskom samopouzdanju. „Još malo pa će u Švedskoj funkcionirati samo Loreen“, napisao je nedavno, nakon nove švedske pobjede na Euroviziji, glavni urednik politike u dnevnom listu “Aftonbladet”, Anders Lindberg. “Znamo pjevati. Znamo izvoziti muziku u cijeli svijet”, zaključio je on. I dodao: “Ali kako zapravo stvari stoje s ostatkom naše slike o nama samima?”

Steffen Trumpf (dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu