2013. u Haagu - godina oslobađajućih presuda

Kritike su upućene prije svega zbog oslobađajućih presuda optuženima za teške ratne zločine generalu Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću i šefovima Državne sigurnosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Nakon što su u studenom 2012. presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču na 24 i 18 godina zatvora u žalbenom postupku naprosto izbrisane, puštanjem na slobodu generala Momčila Perišića u veljači te Jovice Stanišića i Franka Simatovića u svibnju ove godine oslobađajuće presude u Haškom tribunalu postale su serija.

Žalbeno vijeće američkog suca Merona poništilo je prvostupanjsku presudu od 27 godina zatvora bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije generalu Perišiću zaključivši da nije kriv za zločine pripadnika Vojske Republike Srpske u Sarajevu i Srebrenici niti za raketiranje Zagreba. Slanje oficira, naoružanja i streljiva u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, po sudu Meronovog vijeća, bila je pomoć "općim ratnim naporima" srpskih snaga i nije bila "konkretno usmjerena" na vršenje krivičnih djela i zločina. Granatama dobijenima u paketu te pomoći Mladić je "razvlačio pamet" Sarajlijama, a mecima je pobijeno sedam tisuća Srebreničana, ali to, po mišljenju četvero od pet sudaca, nije Perišićeva krivica.

Prvo Perišić, pa onda i Stanišić i Simatović

"Žalbeno vijeće poništava osuđujuću presudu izrečenu Momčilu Perišiću za ubojstvo, nehumana djela i progone kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstvo i napade na civile kao kršenje zakona i običaja ratovanja, izriče oslobađajuću presudu i nalaže da se Momčilo Perišić odmah pusti na slobodu," stoji u presudi.

Presuda Žalbenog vijeća generalu Perišiću izrečena je posljednjeg dana veljače ove godine. Tri mjeseca kasnije, predzadnjeg dana svibnja, uslijedila je nova oslobađajuća presuda, ovoga puta Pretresnog vijeća nizozemskog suca Alphonsa Orieja, ali s istim obrazloženjem. Bivši šefovi Državne sigurnosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović, za koje je Tužiteljstvo tražilo doživotni zatvor zbog etničkog čišćenja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, oslobođeni su svake krivice jer, prema mišljenju Vijeća, njihove postupke nije motivirala famozna "konkretna usmjerenost". "Većina članova Vijeća, uz suprotno mišljenje sutkinje Picar, smatra da pomoć koju su optuženi pružili operacijama nije bila konkretno usmjerena na vršenje kaznenih djela ubojstva, deportacije, prisilnog premještanja ili progona", rekao je sudac Orie.

Vijeće je utvrdilo da oni jesu pomagali jedinice, kao sto su "Škorpioni", "arkanovci", "Martićeva milicija" i "Crvene beretke", da su ih osnivali, obučavali i naoružavali, ali da ih nisu "konkretno usmjeravali" na ubojstva, progone i druge zločine nad Bošnjacima i Hrvatima. Pošto je Tužiteljstvo uložilo žalbu na presudu, na ovaj proces još nije stavljena točka.

Izuzeće "pristranog" suca

Dvije ovogodišnje oslobađajuće presude, uz onu hrvatskim generalima prošle godine, za posljedicu su imale i treći događaj koji je obilježio hašku 2013. Iz vijeća koje sudi Vojislavu Šešelju isključen je sudac Frederick Harhoff i to na zahtjev optuženog. Posebno vijeće izuzelo je danskog suca zato što je u pismu prijateljima objavljenom u medijima, kritizirajući seriju oslobađajućih presuda, "pokazao pristranost u korist osuđujućih presuda".

Harhoff je "zaokret" prema oslobađajućim presudama pripisao politički motiviranom pritisku predsjednika Haškog tribunala Theodora Merona na suce, a po naputku SAD-a i Izraela. Odluka o izuzeću suca Harhoffa, donesena 28. kolovoza, ima niz posljedica.

Prvo, kako je postigao izuzeće člana Vijeća, Šešelj je odložio izricanje presude koje je bilo zakazano za 30. listopada i time produžio svoj pritvor u Scheveningenu koji traje već 3.950 dana. Sasvim je neizvjesno kada će novi sudac, postavljen umjesto Harhoffa, biti u stanju obavljati dužnost na koju je imenovan.

Drugo, sudac Harhoff je bio i član Vijeća pred kojim se sudilo visokim policijskim dužnosnicima Republike Srpske Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu koji su u ožujku osuđeni na po 22 godine zatvora zbog zločina nad bosanskim Hrvatima i muslimanima počinjenima 1992. godine u dvadeset bosanskohercegovačkih općina. Obojica su uputila zahtjev Žalbenom vijeću da se postupak protiv njih poništi te da se puste na slobodu jer je u Vijeću sjedio "pristrani Harhoff", sklon osuđujućim presudama.

S druge strane, branitelji zapovjednika Glavnog štaba Armije BiH Rasima Delića podnijeli su zahtjev za reviziju i poništenje presude od tri godine zatvora koju mu je izreklo Vijeće čiji je član bio i sudac Harhoff. Žalbeni postupak je obustavljen nakon Delićeve smrti u travnju 2010. godine, ali njegovi odvjetnici Vasvija Vidović i John Jones također traže poništenje kazne zbog Harhoffove "neprihvatljive pristranosti" osuđujućim presudama.

Presuda u predmetu Prlić i ostali

Ove godine okončan je i najduži prvostupanjski postupak pred Haškim sudom: nakon suđenja koje je trajalo od travnja 2006. do ožujka 2011. godine, pretresno vijeće francuskog suca Jean-Claudea Antonettija osudilo je šestoricu bivših lidera bosanskih Hrvata na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima na području takozvane Herceg Bosne. "Gospodine Prlić, molim vas da ustanete. Vijeće vam jednoglasno izriče jedinstvenu zatvorsku kaznu od 25 godina," izrekao je sudac Antonetti presudu nekadašnjem premijeru Herceg Bosne, a zatim i ministru obrane Bruni Stojiću, te zapovjednicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću na po 20 godina, zapovjedniku vojne policije Valentinu Ćoriću na 16 i predstojniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću na 10 godina zatvora.

Svjedočenje godine

U sudnici Haškog suda kraj godine dočekao je jedino Radovan Karadžić, optužen za genocid i druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Na suđenjima Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću tužitelji su sredinom ovoga mjeseca završili izvođenje dokaza pa će drugo poluvrijeme ovih procesa početi tek na proljeće sljedeće godine. Karadžić je izveo više od 200 svjedoka obrane. Za jednog, Vitomira Žepinića, vjerovatno se pokajao. Jer bivši zamjenik MUP-a BiH najmanje je svjedočio u obranu bivšeg predsjednika Republike Srpske.

Optuženi Karadžić je, kao zastupnik vlastite obrane, nastojao dokazati da nikad nije pozivao na nacionalnu mržnju i tražio je da svjedok potvrdi kako su mu prijatelji bili Bošnjaci i Hrvati. "Pa doktore Karadžiću, Vi niste ni mogli imati samo jednonacionalno društvo. To je bilo jednostavno nemoguće u sredini kao što je Bosna i Hercegovina, a pogotovo Sarajevo. Sarajlije su imale samo jednu naciju, doktore Karadžiću, vi ćete se toga dobro sjetiti – Sarajlija. U Sarajevu nikada nitko nije postavljao pitanje nacije", rekao je Žepinić.

Zbog ovakvih i sličnih izjava Žepinićev iskaz u sudnici Haškog suda zaslužuje biti izdvojen kao svjedočenje godine.