20 milijardi štete zbog industrijske špijunaže
7. rujna 2009
Zakoni o zaštiti autorskih prava i patenata postoje i u Kini, ali barem za sada - samo na papiru. Teško je, kažu, kontrolirati nepregledno kinesko tržište, pa krađa tuđih plodova rada cvjeta. Žrtva industrijske špijunaže bio je i Eginhard Vietz, vlasnik njemačke tvrtke za proizvodnju opreme za plinovode. Kada je Vietzove proizvode kopirao njegov kineski poslovni partner, Vietz se, kako sam kaže, iz sigurnosnih razloga vratio u Njemačku.
No, i tu ga je dočekalo neugodno iznenađenje. U Njemačkoj ga je napustio njegov najbliži suradnik koji je potpisao novi ugovor s konkurencijom. Poslovne tajne tako više nisu bile tajne, kaže Vietz: „Pokrao me je jer je imao pristup dokumentaciji. Iz firme je ukrao planove za izgradnju, ukrao je i kartoteku s podacima naših kupaca. Sada su na tržište izbacili naše proizvode i to čak u istim onim bojama, plavoj i žutoj, koje su zaštitni znak naše kuće. Sve je potpuno isto, jedino što na proizvodima ne stoji naše ime Vietz.”
Na meti je srednje poduzetništvo
Zbog financijske i gospodarske krize poduzetnici štede gdje i kako stignu. Mnogi štede čak i na osnovnom receptu za poslovni uspjeh, na istraživanju i razvoju. Informacije od konkurenata postaju im tako jeftinija poslovna varijanta. Berthold Stoppelkamp iz Agencije za sigurnost gospodarstva kaže da je na meti posebno srednje poduzetništvo jer je upravo ono postalo svjetskim liderom na području razvoja tehnologije. „Njihovi podaci, projekti i strategije su na sivom tržištu vrlo tražena roba”, objašnjava Stoppelkamp.
Kupci, dakle, čekaju, ali i potencijalnih prodavača, čini se, ne manjka. Kako se u Njemačkoj sve više bliži val masovnih otkaza, sve je više onih radnika koji spas traže kod konkurencije. Piraterija proizvoda je samo jedna strana medalje, a druga je, možda čak, i pogubnija. U vremenima kada tvrtke bilježe sve veći pad prodaje, više se ne skriva da je otvoren lov na informacije o tome kada bi i koje tržište trebalo biti osvojeno i s kojim novim proizvodima. Zbog industrijske špijunaže samo Njemačka godišnje izgubi najmanje 20 milijardi eura.
Autorica: Selma Filipović, Berlin
Odg. ur.: A. Jung-Grimm