20 godina nakon pada Berlinskog zida odzvonilo kapitalizmu?
9. studenoga 2009Studija je objavljena u jeku proslave 20. godišnjice pada Berlinskog zida i donijela je pomalo iznenađujuće rezultate: diljem svijeta pada oduševljenje kapitalizmom, društvenim uređenjem koje se još prije 20 godina smatralo idealnim.
Kako pokazuje jedna studija što je po nalogu BBC-ja provedena u 27 zemlja svijeta, samo 11 posto ispitanika drži da je kapitalističko gospodarstvo djelotvorno, a od tog broja njih 51 posto vjeruje da to gospodarstvo valja reformirati i više regulirati.
Utvrde kapitalizma: SAD i Pakistan
Iznenađujući je, barem na prvi pogled, podatak da kapitalizam najviše pobornika broji u dvije zemlje koje na prvi pogled nemaju previše zajedničkog , a to su Sjedinjene Države i Pakistan. Ovdje više nego dvostruko veći broj ispitanih, 21 i 25 posto, smatra da kapitalizam dobro funkcionira u sadašnjem obliku.
No, na globalnom planu slika je nešto drugačija. Tako jedva nešto više od polovice ispitanika odobrava raspad Sovjetskog Saveza - nekadašnjeg simbola uspješnog socijalizma. Raspadu Sovjetskog Saveza najviše su se obradovali Amerikanci, njih 81 posto, a slijede ih Poljaci (80 posto), Nijemci (79 posto), Česi (63 posto).
Na istoku je slika nešto drugačija tako da ondje 61 posto Rusa i 54 posto Ukrajinaca žali za raspadom zemlje proletera. Općenito, 23 posto ispitanika drži da je sadašnji kapitalizam nepopravljivo loš i da je potreban novi model. Tako misli najveći broj Francuza, njih 43 posto, a slijede Meksikanci (38 posto) te Brazilci (35 posto). Većina ispitanika u 17 od 27 zemalja traži veću regulaciju financijskog svijeta. Najviše se za to zauzimaju Brazilci (87 posto), a slijede Čileanci, Francuzi, Španjolci te Kinezi (71 posto).
Financijska kriza odlučujući čimbenik
U jeku najžešće financijske krize u posljednjih sedamdesetak godina razumljivo je i opredjeljenje ispitanih za jaču kontrolu financijskih tržišta. U globalnom prosjeku 23 posto ispitanih se zalaže za potpuno novi financijski poredak i gospodaski sustav s izuzetkom Turske gdje ljudima nije stalo do jače kontrole financijskih tržišta.
"Čini se da pad Berlinskog zida i baš i nije bila tako uvjerljiva pobjeda tržišnog gospodarstva kako smo to dosada mislili", smatra Doug Miller, direktor instituta GlobeScana koji je i proveo ispitivanje. On rezultate tumači kao povratak potrebi građana za jačim udjelom izabranih vlasti u podjeli bogatstava. "Neki elementi socijalizma, poput ravnopravne podjele materijalnih dobara među stanovništvom, ponovno oduševljavaju mnoge", zaključio je Miller.
Autor: N.Kreizer/Agencije
Odg. ur.: S. Matić