1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

20 godina nakon pada Berlinskog zida odzvonilo kapitalizmu?

9. studenoga 2009

Na godišnjicu pada Željezne zavjese studija provedena širom svijeta pokazuje nezadovoljstvo sustavom kojem su svi težili. Je li došlo vrijeme da se opet zapjeva: "Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska"?

https://p.dw.com/p/KRuw
Wall Street
Wall Street - za mnoge simbol najgoreg u kapitalizmuFoto: AP

Studija je objavljena u jeku proslave 20. godišnjice pada Berlinskog zida i donijela je pomalo iznenađujuće rezultate: diljem svijeta pada oduševljenje kapitalizmom, društvenim uređenjem koje se još prije 20 godina smatralo idealnim.

Kako pokazuje jedna studija što je po nalogu BBC-ja provedena u 27 zemlja svijeta, samo 11 posto ispitanika drži da je kapitalističko gospodarstvo djelotvorno, a od tog broja njih 51 posto vjeruje da to gospodarstvo valja reformirati i više regulirati.

Utvrde kapitalizma: SAD i Pakistan

Dolar banknote
Zemlja dolara još uvijek najveći pobornik kapitalizmaFoto: ullstein bild - CARO/Hoffmann

Iznenađujući je, barem na prvi pogled, podatak da kapitalizam najviše pobornika broji u dvije zemlje koje na prvi pogled nemaju previše zajedničkog , a to su Sjedinjene Države i Pakistan. Ovdje više nego dvostruko veći broj ispitanih, 21 i 25 posto, smatra da kapitalizam dobro funkcionira u sadašnjem obliku.

No, na globalnom planu slika je nešto drugačija. Tako jedva nešto više od polovice ispitanika odobrava raspad Sovjetskog Saveza - nekadašnjeg simbola uspješnog socijalizma. Raspadu Sovjetskog Saveza najviše su se obradovali Amerikanci, njih 81 posto, a slijede ih Poljaci (80 posto), Nijemci (79 posto), Česi (63 posto).

Na istoku je slika nešto drugačija tako da ondje 61 posto Rusa i 54 posto Ukrajinaca žali za raspadom zemlje proletera. Općenito, 23 posto ispitanika drži da je sadašnji kapitalizam nepopravljivo loš i da je potreban novi model. Tako misli najveći broj Francuza, njih 43 posto, a slijede Meksikanci (38 posto) te Brazilci (35 posto). Većina ispitanika u 17 od 27 zemalja traži veću regulaciju financijskog svijeta. Najviše se za to zauzimaju Brazilci (87 posto), a slijede Čileanci, Francuzi, Španjolci te Kinezi (71 posto).

Financijska kriza odlučujući čimbenik

Karl Marx
Tko se zadnji smije...Foto: AP

U jeku najžešće financijske krize u posljednjih sedamdesetak godina razumljivo je i opredjeljenje ispitanih za jaču kontrolu financijskih tržišta. U globalnom prosjeku 23 posto ispitanih se zalaže za potpuno novi financijski poredak i gospodaski sustav s izuzetkom Turske gdje ljudima nije stalo do jače kontrole financijskih tržišta.

"Čini se da pad Berlinskog zida i baš i nije bila tako uvjerljiva pobjeda tržišnog gospodarstva kako smo to dosada mislili", smatra Doug Miller, direktor instituta GlobeScana koji je i proveo ispitivanje. On rezultate tumači kao povratak potrebi građana za jačim udjelom izabranih vlasti u podjeli bogatstava. "Neki elementi socijalizma, poput ravnopravne podjele materijalnih dobara među stanovništvom, ponovno oduševljavaju mnoge", zaključio je Miller.

Autor: N.Kreizer/Agencije

Odg. ur.: S. Matić