100 dana Rohanija - bez puno pomaka

Ublažavanje sankcija je neraskidivo povezano s rješenjem prijepora oko nuklearne tehnologije između Irana i zapadnih zemalja. U svojih prvih 100 dana na vlasti, novi iranski predsjenik pokazao je potpuno novi stil ophođenja prema međunarodnoj zajednici. „Rohani je sastavio tim čija okosnica su zaista stručne osobe. On je uspio pred međunarodnom zajednicom ostaviti dojam kako se Iran namjerava ponašati iskreno i ozbiljno“, kaže stručnjak za Iran Walter Posch, iz berlinske zaklade „Znanost i politika“ za Deutsche Welle.

Taj dojam pomaže i mekši stav prema Sjedinjenim Američkim Državama, s kojima Iran nema diplomatske odnose još od 1979. godine. Uoči telefonskog razgovora između Obame i Rohanija i sastanka državnog povjerenika Kerrija, ministra vanjskih poslova Džavada Zarifa, na margini zasjedanja Generalne skupštine UN-a u rujnu, čak je i duhovni vođa Ajatolah Ali Hamanej izjavio kako Iran mora pokazati „junačku fleksibilnost“ prema Americi. Dok istječe 100 dana vlasti Rohanija, pregovori o atomskom programu se nastavljaju u Genevi. Prethodni krug pregovora sredinom listopada sve su strane ocjenile kao izuzetno konstruktivnu.

Teret sankcija i dalje ogroman

„Iran trpi ogromnu gospodarsku štetu pod međunarodnim sankcijama. S druge strane, američka administracija zalaže se za diplomatsko rješenje prijepora o nuklearnom programu. Ta situacija pomaže proces pregovora“ kaže Merzad Boruđerdi, politolog sa Sveučlišta Siracusa u New Yorku. Dodatni problem je to što glavni uvoznici iranske nafte u Aziji kupuju sve manje. Kina, Indija i Južna Koreja odbile su iranske ponude o povećanju količine nafte za prodaju, prenosi agencija Reuters. Uz to, iranska novinska agencija ISNA izvještava da Kina, koja je najveći uvoznik iranske nafte, još uvek nije isplatila Teheranu najmanje 22 milijarde eura za kupljene energente, jer je Iran isključen iz međunarodnih monetarnih tijekova.

Sve manje prostora za političare

Zbog ovako nepovoljne situacije vlast „gotovo da nema prostora za gospodarske reforme koje je najavio Rohani“, kaže ekonomist Ferejdun Schavan za Deutsche Welle. Za državu je praktično nemoguće riješiti inflaciju, nezaposlenost i sve veći manjak u proračunu, ako sankcije i dalje budu na snazi. Schavan ipak smatra tračak nade predstavlja moguće oporavljanje kursa iranske valute – naime, u listopadu se za jedan američki dolar dobijalo 30.000 riala, a proteklog mjeseca oko 38.000.

Pored boljih odnosa s vanjskim svijetom, mnogi Iranci se nakon smjene vlasti nadaju i liberalizaciji društva i većoj slobodi. I tu se pokazuje da je u Iranu sve povezano: nedavno je pomilovana grupa političkih zatvorenika, a oslabljen je i režim kućnog pritvora u kome se već gotovo tri godine bez suđenja nalaze vođe oporbe Mir Hosein Musavi i Mehdi Karubi

Ipak, ako sankcije ostanu na snazi, ne treba računati na pravo političko otvaranje, misli Walter Posch iz berlinske zaklade.„Rohani popušta tu i tamo. Ali sve dok Iran stoji pod takvim vanjsko političkim pritiskom, ne vjerujem da je moguće trajno poboljšanje što se tiče prava građana“, zaključuje on.