„Odvojeni smo od Albanije prije više od jednog stoljeća – nasilnim, nedemokratskim putem od strane velikih sila. Željeli bismo da imamo pravo da se ujedinimo s Albanijom na demokratski i miran način – znači ne bismo počeli treći balkanski rat", rekao je Kurti u intervjuu vođenom na srpskom jeziku.
Novinarka DW-a je primijetila da u prostorijama pokreta Samoodređenje, gdje je vođen intervju, nema zastave Kosova, već samo zastava Albanije. „Naravno da mi priznajemo Republiku Kosovo, ali mislimo da članak 1 točka 3 Ustava koji nam ne dozvoljava da imamo vanjski aspekt našeg suvereniteta – samoodređenje naroda – nije pravedan. Mislimo da moramo imati to pravo. Mislimo da neovisnost Kosova nije proglašena naspram Albanije već naspram Srbije", odgovorio je Kurti.
Na pitanje o idejama o podjeli Kosova ili razmjeni teritorija – sjever Kosova za Preševsku dolinu – Kurti je rekao: „Mislim da Srbija želi da mi to želimo, da na taj način napravimo trgovinu teritorijima. Time bismo digli ruke od sjevera Kosova." Dodao je da je protiv odustajanja od sjevera Kosova „ne samo zbog naše države nego i zbog Mitrovice, ljudi tamo, i ekonomskog razvoja čija je suština revitalizacija Trepče."
Protiv „dijaloga bez principa"
Govoreći o svom protivljenju Zajednici srpskih općina, Kurti se pozvao na primjer BiH gdje je, kako je rekao, začetak Republike Srpske bio upravo u asocijaciji općina s većinskim srpskim stanovništvom. „Mislim da Srbija ima iste ciljeve, isti mentalitet, iste političare, ali druga sredstva jer su okolnosti sada drugačije."
„U principu nisam protiv dijaloga, ali sam protiv dijaloga bez principa", rekao je Kurti o dijalogu Srbije i Kosova u Bruxellesu, kojem se protivi. Naveo je da pod pojmom „normalizacija" Beograd, Priština i Bruxelles podrazumijevaju potpuno različite stvari.
„Mislim da je Srbija nenormalna država, mislim da ni Kosovo nije normalna država. Ako normalizirate odnose između dvije nenormalne države to će značiti rast nenormalnosti. Mi želimo normalno Kosovo, normalnu Srbiju pa će normalni odnosi biti prirodna posljedica toga", rekao je on.
Ocijenio je da pomirenja ne može biti dok Srbija ne prizna Kosovo i ne pristane platiti ratne reparacije.
Srbija „imitira" Rusiju
Političar Samoodređenja je iznio stav da „Srbija želi postati glavni igrač u ovom dijelu Balkana time što će imitirati Rusiju". „Raspad Sovjetskog Saveza doveo je do velike hobotnice gdje u centru imate Rusku Federaciju, pa potom Bjelorusiju, istočnu Ukrajinu, Gagauziju, Pridnjestrovlje, Južnu Osetiju… to su pipci hobotnice."
S druge strane, dodao je Kurti, Beograd ima krila po susjedstvu u koja ubraja „Republiku Srpsku u Bosni, srpske stranke u Crnoj Gori koje su protiv neovisnosti Crne Gore, pa enklave po Kosovu – četvrtinu teritorije Kosova kontroliraju paralelne strukture Srbije – i imate do jučer režim Gruevskog u Makedoniji i Srpsku pravoslavnu crkvu".
„Mislim da je Srbija imala šanse samo tijekom dvije i pol godine dok je premijer bio Đinđić. Pošto su ubili Đinđića sve je krenulo naopako. Sada smo opet u vremenu Miloševića, a umjesto Miloševića imate Vučića, a umjesto Šešelja imate Šešelja", rekao je kosovski poslanik.
„Srbija je oduvijek željela da se obračunava sa susjedima, a ja mislim da treba da se obračuna sama sa sobom, da se sučeljava sa svojom prošlošću", rekao je Kurti, ocjenjujući da je „unutrašnji dijalog" o Kosovu, koji se vodi u Srbiji, zapravo „vanjski monolog Vučića".
„Etnički sud" za zločine OVK
Upitan za stav o Specijalnom sudu za zločine OVK, Kurti je rekao da je u pitanju „etnički sud" čije će odluke „propasti u Strasbourgu". Dodao je da za zločine nad Srbima trebaju odgovarati svi „pojedinci" koji su ih počinili. „Ne bih napravio nikakav kompromis s pravdom. Kada bi Samoodređenje bilo na vlasti, mi bismo digli ruke s institucija vladavine prava, sudovi bi bili neovisni i oni bi mogli osuditi te pojedince."
Za loše stanje na Kosovu Albin Kurti dio krivice pripisuje međunarodnoj zajednici koja je vladala „paradigmom kratkoročne političke stabilnosti". „Kad god međunarodni diplomati kažu vladavina prava, oni ne misle na pravdu i pravo već na stabilnost."
„Mene najviše začuđuje što se međunarodna zajednica na Kosovu, tijekom 18 godina nakon rata, uopće nije bavila zločincima mira. Ovdje je bila brutalna neoliberalna privatizacija, nepotizam, potom tenderomanija. Imali su bezbroj činjenica i argumenata da osude ove korumpirane političare, ali nisu ništa uradili", zaključio je Kurti.
Cijeli intervju pogledajte u gornjem videu. Razgovor je vođen sredinom studenoga u Prištini, prije nego što je Kurti uhićen jer se nije pojavio na suđenju zbog upotrebe suzavca na sjednicama parlamenta. Intervju je dio serije razgovora s vodećim političarima na Balkanu. Posebnu pozornost u regiji izazvali su intervjui s Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom.