1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što u Bruxellesu očekuju od Hrvatske i Slovenije ?

Alen Legović, Bruxelles24. veljače 2009

Susret premijera Slovenije i Hrvatske, pomno se prati u Bruxellesu, jer je Uniji stalo da se pregovori s Hrvatskom nastave čim prije, kako projekt proširenja ne bi pretrpio štetu, a Unija gubitak vjerodostojnosti.

https://p.dw.com/p/Gzvf
Simbol proširenja Europske unije
Koliko slovensko-hrvatski spor može naštetiti projektu proširenja EU-a?Foto: European Communities

Poruka iz Bruxellesa oko slovensko-hrvatskog prijepora je jasna: i Hrvatska i Slovenija moraju poraditi na rješenju dugogodišnjeg graničnog prijepora, ukoliko Hrvatska želi idućeg mjeseca ostvariti značajan napredak u pregovorima i na idućoj međuvladinoj konferenciji o pristupanju otvoriti i zatvoriti veliki broj poglavlja. Ovu poruku uputio je povjerenik za proširenje, a uprabo je njemu posebno stalo da se nastavi s dinamikom pristupnih pregovora s Hrvatskom.

Ahtisaari bi vodio, a što je s Badinterom?

Nobelovac Martti Ahtisaari
Može li Martti Ahtisaari biti još jednom uspješan?Foto: AP

Rehn očekuje da će možda već krajem ovoga ali najkasnije idućeg tjedna Slovenija i Hrvatska se očitovati o inicijativi Komisije da skupina stručnjaka odredi put do rješenja prijepora. Koliko činjenica da će skupinu stručnjaka predvoditi Ahtisaari, Nobelovac i bivši finski predsjednik može biti dojmljiva, ali i otvoreno pitanje da li će u njoj sudjelovati i francuski stručnjak Robert Badinter koji je svojedobno 1991.godine provjeravao granice tadašnjih Republika Slovenije i Hrvatske, može se ostvariti samo ako i Slovenija i Hrvatska daju svoj pristanak na takvu medijaciju.

Pravno ili političko pitanje ?

No budući su pozicije Slovenije koja zagovara medijaciju, a Hrvatska samo rješavanje pred međunarodnim pravosudnim tijelom, sasvim suprotne, u Bruxellesu nisu previše optimistični da će Ljubljana i Zagreb zaista naći dogovor kako do rješenja. Posebice kada znamo da Zagreb inzistira da se radi o pravnom pitanju, dok Ljubljana ukazuje da je posrijedi političko pitanje.

Sam Olli Rehn priznaje da završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom moguć ukoliko se pronađe rješenje za pitanje granica i ako Hrvatska nastavi na intenzivnom radu i provedbi reformi. « Tada je cilj ostvariv, ali svakim danom sve veći je rizik, a vremenski manevarski prostor je sve tijesniji », upozorava Rehn.

Rehn: Nema novih kriterija za kandidate

Povjerenik za proširenje Olli Rehn
Povjerenik za proširenje Olli Rehn na kraju svojeg mandata želi ostvariti uspjehFoto: picture-alliance/dpa

Ipak povjerenik za proširenje odbacuje da je slovenska blokada zapravo znak da se uvode novi politički kriteriji za sadašnje kandidatske zemlje i sve potencijalne kandidate.

Rehn odlučno odbacuje takve izjave, dodajući kako nema novih kriterija te da ukoliko jedna kandidatska zemlja kao što je Hrvatska ispuni i odradi sve reforme i pregovore, tada nastavlja na svojem putu i ulazi u članstvo.

Najveća nepoznanica – utjecaj financijske i gospodarske krize

Jedini problem u cijelom za Hrvatsku važnom pitanju je činjenica da se Europska unija nalazi u dubokoj financijskoj i gospodarskoj krizi koja baca u drugi plan sva ostala pitanja, pa i daljnje proširenje pa i pristupne pregovore.