Što svjetski mediji traže na Balkanu?
13. listopada 2011
Prije svega je medijskim kućama zanimljiva Bosna i Hercegovina čiji se programi lako mogu pratiti i u susjednim zemljama. Nakon što je već izvjesno kako će Al Jazeere Balkans u studenom početi emitirati program iz Sarajeva, stiže i američka Chellomedia koja je preuzela 40% udjela na sarajevskoj OBN televiziji, a TV1 objavila je strateško partnerstvo s Dogan grupom. Istovremeno, televizija Pink o dokapitalizaciji pregovara s Mid Europa Partners.
Kraj regionalnih "medijskih tajkuna"?
Vlasnici privatnih televizijskih kompanija u BiH interes velikih svjetskih tvrtki predstavljaju kao vrhunac vlastitog uspjeha: "Oduševljeni smo što smo ušli u partnerstvo s Chellomediom, koji već ima značajne TV operacije u regiji i posvećen je građenju uspješnih i popularnih TV kanala", izjavio je za Deutsche Welle, vlasnik sarajevskog OBN-a Zagrepčanin Ivan Ćaleta.
I Pink media grupa Željka Mitrovića, u čijem je vlasništvu i Pink BiH, potvrdila je kako pregovara o dokapitalizaciji u iznosu od 150 milijuna eura s velikim europskim investicijskim fondom Mid Europa Partnersom. Ni Sanjin Bećiragić, urednik programa TV 1 ne krije oduševljenje ove sarajevske televizije strateškim partnerstvom sa svjetski poznatom kompanijom Dogan.
„Strateško partnerstvo donijelo nam je ekskluzivna prava, a namjeravamo i širenje na regiju bivše Jugoslavije. U sljedećoj fazi TV1 napravit će i suradnju sa njihovom stanicom CNN Turk koja će se ogledati u tehničkoj, novinarskoj i svakoj drugoj razmjeni iskustava s jednom od najuglednijih svjetskih stanica“, kaže Bećiragić.
Većinski vlasnik - (ne) može biti!
No, ulazak stranih kompanija na medijsko tržište BiH nije bez prepreka. Žele li preuzeti udio veći od 5 posto u bosanskohercegovačkim medijima, strane korporacije moraju dobiti suglasnost nadležnih službi koje reguliraju elektronske medije u toj zemlji. Povrh toga, zakonom im je ograničen i vlasnički udio, objašnjava pomoćnica direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Helena Mandić.
"Zakon ograničava udio u vlasništvu stranih fizičkih i pravnih osoba na 49% u elektronskim medijima u BiH, osim u slučajevima kada se za eventualne veće udjele dobije posebna suglasnost nadležnog entitetskog tijela.“
Dakle, ipak postoji rupa u zakonu kojom se omogućava većinsko preuzimanje televizijskih postaja u Bosni i Hercegovini. No, javnost ove zemlje mnogo više zanima, zašto razmjerno maleno tržište Bosne i Hercegovine i regije, uopće privlači velike svjetske medijske igrače?
Drama Balkana za svjetsko tržište
Enes Osmančević, docent komunikologije, smatra kako BiH i Balkan sadrže elemente drame, nasilja, pa i potencijalnih ratova, odnosno sve elemente vijesti. Upravo to je, po njegovom mišljenju, glavni razlog dolaska svjetskih televizija u BiH i regiju: "Balkan njih više interesira kao izvorište atraktivnih vijesti, a manje kao atraktivno marketinško tržište“.
No Osmančević smatra kako to ima i drugu prednost: dolaskom svjetskih televizijskih kuća će gledatelji u BiH i regiji dobiti globalan odraz zbivanja u njihovoj okolici. To neminovno znači da će čuti i vidjeti drugačiju interpretaciju onoga što se događa u Bosni i Hercegovini i u čitavoj regiji.
Autor: Milan Šutalo
Odg. ur.: A. Šubić