Katastrofa na europskim izborima i njemačka vlada

Francuski predsjednik Emmanuel Macron reagirao je odmah. Poslije poraza koji je njegov stranački savez pretrpio na europskim izborima, on je u nedjelju navečer raspisao nove izbore za Nacionalnu skupštinu, odnosno francuski parlament.

I njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) je poslije europskih izbora shvatio da su takozvane „semaforske stranke" (SPD, Zeleni i liberali), koje čine njegovu saveznu vladu, očigledno izgubile. Socijaldemokrati su s 13,9 posto ostvarili najgori rezultat ikada na nekim nacionalnim izborima. Zeleni su pali na 11,9 posto, a liberali (FDP) su dobili 5,2 posto.

Katastrofa s najavom

Troje od četvoro građana Njemačke nezadovoljno je saveznom vladom, a podrška strankama koje ju čine odavno je na niskim granama. Situacija se još više pogoršala na ovim europskim izborima. Čak je i djelomično desničarsko-ekstremistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) prošla bolje sa 16,5 posto osvojenih glasova.

Jasni pobjednici izbora su demokršćani, savez CDU-a i CSU-a, koji su zajedno dobili oko 30 posto. Njihov plan da glasanje za Europski parlament predstave kao nacionalne izbore se isplatio. „Još jedan razlog da glasate za CDU je – semafor". To je bila jedna od poruka na plakatima CDU-a posljednjih dana pred europske izbore.

Novi izbori kao u Francuskoj?

Predsjednici CDU-a Friedrich Merz i CSU-a Markus Söder pozivaju na nove izbore u Njemačkoj. Europski izbori su bili „glasanje o semaforskoj koaliciji" i „jasno izglasavanje nepovjerenja" kancelaru, rekao je Söder u Münchenu. Scholz, dodao je, više nema ni legitimitet niti uživa povjerenje građana. „Olaf Scholz je kralj bez zemlje. A ako vladajuća semaforska koalicija jednostavno nastavi kao do sada to će", kaže Söder, „duboko frustrirati ljude."

Unatoč nezadovoljstvu – redovni parlamentarni izbori 2025.

Ali izvanredni izbori za semaforsku koaliciju ne dolaze u obzir. Glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit naglasio je u ponedjeljak da se o tome nije razmišljalo „ni sekunde". U Njemačkoj se očekuje da sljedeći saziv Bundestaga bude izabran na jesen 2025. godine. „Planiramo da to na taj način i provedemo", rekao je Hebestreit. I dodao da je planirano da vlada potraje četiri godine.

Njihova odluka je takva vjerojatno i zbog činjenice da bi njemački kancelar Scholz – za razliku od francuskog predsjednika – na izvanrednim izborima vjerojatno izgubio. Macrona direktno biraju građani i na dužnosti je do 2027. godine, dok njemačkog kancelara bira većina zastupnika u Bundestagu.

Novi izbori: rizik za SPD, Zelene i liberale

Iz razloga političke stabilnosti, u Njemačkoj nije tako lako raspustiti Bundestag i raspisati izvanredne izbore. Preduvjet je da kancelar više nema većinu u parlamentu. Scholz bi u tom slučaju mogao zatražiti od saveznog predsjednika da raspusti Bundestag i raspiše nove izbore.

Ali SPD, Zeleni i liberali za to nemaju nikakvog interesa. Pored gubitka vlasti, brojni sadašnji zastupnici bi vjerojatno mogli ostati bez mandata.

Napetosti u vladajućoj koaliciji

Postavlja se, međutim, pitanje je li strah od gubitka vlasti dovoljan da se prevladaju centrifugalne sile i problemi u vladajućoj koaliciji. Odnos SPD-a, Zelenih i liberala odavno nije dobar.

Politički sporovi su svakodnevni i stalno se potvrđuje da su politički interesi dvije fundamentalno lijeve stranke i jedne ekonomski liberalne stranke vrlo različiti.

Europski izbori: spor u koaliciji nanio štetu

Za glavnog tajnika SPD-a Kevina Kühnerta to je jedan od razloga za loš rezultat njegove stranke na europskim izborima – kako je rekao nakon sastanka Izvršnog odbora SPD-a u Berlinu. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je to tako i zbog toga kako same vladajuće stranke gledaju na semaforsku koaliciju.

Članice koalicije su, naime, posljednjih mjeseci u više navrata naglašavale da njihov rad mora biti bolji, konstruktivniji i ciljaniji, ali gotovo ništa nije postignuto i Kühnert sve više shvaća da se ti sukobi neće sretno riješiti. „Malo je vjerojatno da će se sutra sve to smiriti, ako se svi udruže“, kaže on.

Proračun za 2025: rupa od milijardu dolara i kočnica zaduživanja

U stvari, spor će se vjerojatno još više rasplamsati. Vlada planira 3. srpnja predstavi nacrt saveznog proračuna za 2025. godinu. Pritom u kalkulacijama o prihodima i rashodima države postoji ogromna rupa u milijardskim iznosima. O tome kolika je ona zaista, savezni ministar financija i šef FDP-a Christian Lindner i dalje šuti.

Procjene se kreću od 25 do 50 milijardi eura. Lindner želi uštedjeti novac prije svega na socijalnim davanjima i tako se nastaviti pridržavati odredbe o „kočnici zaduživanja“. To pravilo je, naime, upisano u Temeljni zakon (Ustav Njemačke) i ono predviđa da država može trošiti samo onoliko novca koliko prihoduje. Međutim, mnogi u SPD-u i među Zelenima željeli bi suspendirati dužničku kočnicu i svježim kreditima začepiti rupe u proračunu.

Uloga liberala u održavanju vladine većine

Lindner je još prije europskih izbora zaprijetio da će svatko tko želi suspendirati kočnicu zaduživanja morati potražiti drugu većinu u parlamentu. Za njegovu stranku je fiskalna disciplina politički kredo i ona ne može sebi dozvoliti da od toga odstupi. Drugim riječima, liberali bi u tom slučaju vjerojatno napustili koaliciju.

Kancelar Scholz to zna i on apsolutno želi održati koaliciju na okupu. Zato se izričito slaže s Lindnerom po pitanju kočnice zaduživanja – na veliku žalost njegovog SPD-a, u kojem se zbog toga i prije europskih izbora glasno prigovaralo. „Nije moguće uštedjeti 30 ili 40 milijardi iz saveznog proračuna", govorio je, primjerice, dopredsjednik SPD-a Lars Klingbeil.

Budućnost semaforske koalicije

Sada, poslije europskih izbora, vodeći socijaldemokrati bit će samo još glasniji. Sigurno je da nećemo podržati bilo kakve rezove koji ugrožavaju socijalnu koheziju, rekao je glavni tajnik stranke Kühnert. On kaže da ne može zamisliti „nikakav scenarij" u kojem bi SPD pristao na takav proračun. „Čista socijaldemokracija, više SPD-a u koaliciji" – to su zahtjevi koji se iz središnjice stranke upućuju uredu kancelara. No može li Scholz taj zahtjev ispuniti?

Njegov dosadašnji pristup je bio da poentira s oprezom i da se profilira kao medijator u sukobima. Na europskim izborima se, na primjer, predstavljao kao „mirovni kancelar“ – ali to očigledno nije uspjelo.

Scholz – demonstrativno smiren

Olaf Scholz nakon poraza na izborima ne djeluje ni depresivno niti zamišljeno. Kao da se ništa nije dogodilo, on je u noći nakon glasanja opušteno prošetao po izbornom štabu SPD-a i fotografirao se sa svojim stranačkim kolegama.

Kriza još jednom pokazuje da Scholz nije tip osobe koja djeluje brzopleto. Naprotiv. Otpor, a ni poraz ga nikada nisu zaustavili. To se više puta pokazalo u njegovoj političkoj karijeri dugoj više od tri desetljeća. Kada bi pao, ustao je i nastavljao dalje.

FDP i Zeleni poslije europskih izbora

Ali ni predsjednik FDP-a Christian Lindner ne pokazuje spremnost na kompromis. U usporedbi sa saveznim izborima 2021. godine njegovi liberali jesu izgubili, ali su u usporedbi s europskim izborima 2019. u stvari čak malo poboljšali svoj rezultat. Lindner to tumači kao „snažan signal stabilizacije koji želimo i politički iskoristiti".

Kad se tome dodaju još i Zeleni, možda se može zamisliti što sve čeka semaforsku koaliciju. Dopredsjednik stranke Omid Nouripour upozorava koalicijske partnere da moraju voditi računa o tome da „mi zemlju stavljamo ispred stranačkih boja“. To posebno vrijedi za predstojeće pregovore o proračunu. Nouripour tome dodaje, gotovo molećivo, da nema smisla „nastaviti spor voditi javno".