Što je njemačka „kočnica dugova“?

U Njemačkoj su i savezna država i svih 16 pokrajina dužni štedljivo poslovati. Praktično im je zabranjeno dizati dodatne kredite. Druge države iz skupine G7 nemaju tako strogo ograničenje novog zaduživanja. Pravila koja to određuju zapisana su u njemačkom Ustavu i uz manje razlike važe i na saveznoj i na pokrajinskoj razini. Članak 109 Temeljnog zakona – tako se u Njemačkoj zove Ustav – u paragrafu 3. kaže: „Proračuni savezne države i pokrajina moraju se načelno uravnotežiti bez podizanja novih kredita." To praktično znači da država smije potrošiti samo onoliko koliko zaradi – prije svega od poreza i naplate dadžbina. Kolokvijalno se ovo pravilo zove „kočnica dugova“.

Protiv opterećenja idućih generacija

Ovo ograničenje je uvedeno 2009. kada je šefica vladinog kabineta bila kršćansko-demokratska kancelarka Angela Merkel, a njezin ministar financija je bio socijaldemokrat Peer Steinbrück. To se dogodilo usred globalne financijske i ekonomske krize, kada se na sve strane raspravljalo o mogućem novom zaduživanju. U jednom govoru pred premijerima pokrajina Steinbrück je rekao da se radi o povijesnoj odluci koja „jamči sposobnost države da djeluje posebno u pogledu međugeneracijske pravednosti“.

Prije uvođenja ovih pravila odvijala se politička rasprava. Zeleni i Ljevica su se žestoko protivili uvođenju strogih pravila, tvrdeći da se država sama ograničava u sposobnosti djelovanja. Zagovornici „kočnice dugova“ ukazivali su na to da bi država s gomilanjem dugova sve više novca trošila na kamate, pa je to još veće opterećenje na plećima djece i unuka.

Od 2014. do 2019. proračuni su bili uravnoteženi

Za saveznu državu „kočnica dugova“ važi od 2016., a za pokrajine od 2020. Ali već 2014. je tadašnji kršćansko-demokratski ministar financija Wolfgang Schäuble postigao uravnoteženost proračuna, prvi put poslije 45 godina. On je primijenio izraz „crna nula", jer su izdaci i prihodi države zaista bili u ravnoteži. Pritom pravila za saveznu razinu nisu tako stroga.

Pokrajine imaju apsolutnu zabranu zaduživanja, dok se savezna država može zadužiti u visini od najviše 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda. Ako je na primjer bruto domaći proizvod Njemačke 2022. iznosio 3,88 bilijuna eura – država se mogla zadužiti još 13 milijardi eura.

Pandemija i rat u Ukrajini

Ali te 2022. država se zadužila puno više, radilo se o troznamenkastim iznosima u milijardama eura. Kao i za prošle dvije godine, Bundestag je 2022. isposlovao izuzetak od pravila „kočnice dugova“. Ukazujući na posljedice pandemije i rata u Ukrajini njemački parlament je proglasio „situaciju izuzetne ugroženosti“. Ustav dozvoljava suspenziju pravila o nezaduživanju „u slučaju prirodnih katastrofa ili situacije izuzetne ugroženosti koja se otrgla kontroli države“. U aktualnoj raspravi oko proračuna 2024. socijaldemokrati i Zeleni se žele ponovo pozvati na takvu izvanrednu situaciju, ukazujući na posljedice rata u Ukrajini i na energetsku krizu.

Je li „kočnica“ prestroga?

Istovremeno se rasplamsala rasprava o tome je li potrebna reforma „kočnice dugova“. Pojedini ekonomski stručnjaci se izjašnjavaju za to, tvrdeći da su investicije u infrastrukturu i u tehnologije važne za budućnost, postale žrtva strogih pravila.

Ipak, ne treba očekivati da će reforma uskoro biti pokrenuta, jer se Ustav može promijeniti samo dvotrećinskom većinom u Bundestagu. Trenutno konzervativna oporba – CDU i CSU – odbijaju takve promjene.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu