Što donosi mutacija virusa ebole?

Američki predsjednik Barack Obama najavio je u jednom TV-intervjuu da u Zapadnu Afriku želi poslati američke vojnike i da je tamo neophodno hitno djelovati. U suprotnom bi moglo doći do mutacije virusa ebole, što bi za posljedicu imalo njegovo još brže prenošenje sa čovjeka na čovjeka, a to bi opet „mogla biti ozbiljna opasnost za SAD“.

I zaista: što virus dulje kruži, više mijenja svoj genetski materijal. „Kada se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka, onda je pod pritiskom da se prilagodi drugoj osobi“, kaže za DW virolog Jonas Schmidt-Chanasit s instituta Bernhard-Nocht u Hambrugu. On dodaje “da i samo jedna promjena genetskog koda može imati velike posljedice“.

Mutacija primjerice može povećati opasnost od infekcije virusom. To može također dovesti do toga da bolest ranije izbije kod inficirane osobe ili da se drukčije razvija, tako da kod oboljelih češće može doći do upale mozga. U najgorem slučaju mutacija može toliko promijeniti virus da se on ne prenosi samo preko tjelesne tekućine, nego i zrakom (kao gripa), što bi imalo fatalne posljedice.

Mutacija više stotina puta

Međunarodni istraživački tim je analizirao genetski materijal 99 uzoraka virusa ebole. Uzročnici potječu od 78 pacijenata iz Siera Leonea kod kojih su liječnici, u periodu od kraja svibnja i sredine lipnja, utvrdili da su zaraženi ebolom. Stručnjaci su okrili preko 300 genetskih promjena. Za vrijeme aktualne epidemije registrirano je 50 mutacija. Dakle, virus je na najboljem putu da se promijeni.

„Nekoliko mutacija je dovelo do promjene redosljeda aminokiselina u proteinima koje prizvodi virus“, kaže Stephen Gire, znanstvenik na američkom Broad institutu i sveučilištu Harvard u Bostonu. U stručnom časopisu „Science“ se navodi kako se takve promjene odnose i na nasljedni materijal, koji je važan za dijagnosticiranje ebole. Ukoliko upravo tu dođe do daljnjeg mutiranja virusa, to bi u budućnosti moglo otežati njegovo dijagnosticiranje. Znanstvenici iz svega ovoga daju naslutiti da će daljnje širenje epidemije virusu dati mogućnost prilagodbe novim okolnostima. To naglašava neophodnost potrebe za što bržim djelovanjem i suzbijanjem epidemije.

Nepoznate posljedice

„Ne znamo imaju li ove genetske razlike veze s trenutnim izbijanjem epidemije“, kaže Stephen Gire. Schmidt-Chanasit tvrdi kako je nemoguće da se, pogledom na promjenu nasljednog materijala, može zaključiti koje posljedice će te promjene imati u realnom životu.

On kaže da „ako virus doživi i veliki stupanj mutacije, to ne znači odmah da će se dogoditi najgore“. Mnoge promjene su minimalne. Mnoge uopće nemaju nikakav utjecaj.

Manje mutacija nego u virusu gripe

Virus koji je poznat po svojoj brzoj mutaciji je virus gripe. Znanstvenici svake godine moraju pronalaziti nova cjepiva protiv gripe. Nakon godinu dana virus toliko ojača da prošlogodišnje cjepivo više nije djelotvorno.

„Na svu sreću je ebola drugačija“, kaže Schmidt-Chanasit. U usporedbi s virusom gripe, virus ebole mutira dosta sporije. Razlog je u tome što je njegovo genetski materijal drukčiji. Međutim, virus se još uvijek mijenja tako brzo da je otporan na lijekove i cjepiva na kojima stručnjaci upravo rade.

Promjena genetskog naslijeđa nije problem

Schmidt-Chanasit kaže kako nije isključena mutacija virusa ebole toliko da bi se mogao prenositi i putem zraka. Međutim ta opcija je gotovo pa nemoguća“. Kada je riječ o simptomima i prenosivosti virusa, do sada ništa ne ukazuje na to da se ova emidemija razlikuje od dosadašnjih epidemija Ebole.

„Postoje okolnosti koje izbijanje epidemije čine dramatičnim“, kaže Schmidt-Chanasit. Nije problem što virus mutira, nego je problem što nedostaju bolesnički kreveti, bolja izolacija zaraženih, a nedostaje i iskustvo u borbi s virusom.