Što čeka deportirane Rome na Kosovu?

Protjerivanje izbjeglica iz Njemačke počelo je još 2001. godine. To je bilo dvije godine nakon završetka rata na Kosovu. Do sad su tom mjerom najviše bili pogođeni kosovski Albanci. Iz cijele Europe je, od kraja rata, na Kosovo prisilno vraćeno oko 8.000 izbjeglica. Ipak, većina Albanaca se na Kosovo vratila dobrovoljno. Njima je, u svakom slučaju, bilo jednostavnije ponovno se uklopiti u tamošnje društvo jer je velik broj imao obitelji koje tamo žive i koje su im mogle pružiti nužnu pomoć.

U Njemačkoj je, od završetka rata na Kosovu, ostalo živjeti oko 14 tisuća izbjeglica sa Kosova, uglavnom Roma. U slučaju da uisitnu budu prinudno vraćeni, tamošnje vlasti će se naći pred velikim problemom, jer nisu u stanju za tako veliki broj izbjeglica osigurati smještaj i posao.

Prvo utvrditi državljanstvo, ali kako?

Artan Duraku, politički savjetnik u kosovskom ministarstvu unutarnjih poslova objašnjava da je neophodno utvrditi državljanstvo izbjeglica, što nije uvijek jednostavno.

Upravo kada je riječ o Romima iz bivše Jugoslavije, vrlo često nedostaju nužni dokumenti i to ne samo zbog toga što su nestali u ratnom vihoru već i zbog činjenice da ih mnogi Romi nikada nisu ni imali.

„Najvažnija točka sporazuma o vraćanju izbjeglica je upravo utvrđivanje državljanstva onih osoba koje će ponovo dobiti staro državljanstvo ili osoba koje nisu ni imale državljanstvo zemlje u kojoj su živjele.“

Duraku kaže da osobe koje su se dobrovoljno vratile imaju olakšice koje im omogućavaju dobijanje pomoći. To ne vrijedi za one koji su na Kosovo vraćeni prisilno:

„U slučaju dobrovoljnog povratka te osobe mogu dobiti potvrdu koja im omogućuje dobijanje pomoći. S druge strane, oni koji budu prisilno deportirani, ostaju bez bilo kakve pomoći.“

Za osobe koje su prisilno vraćene na Kosovo odgovorna su Ministarstva za rad i socijalna pitanja koja nemaju financijske mogućnosti da im pomognu.

Autori: Fabijan Šmit / Željka Bašić-Savić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković/ Snježana Kobešćak