Špijuniraju li Nijemci u Washingtonu?

Direktor tajne službe James Clapper krenuo je u ofenzivu. Tijekom saslušanja u Kongresu u vezi s aferom prisluškivanja zemalja s kojima SAD zapravo njeguje prijateljske odnose, on je izjavio kako nisu samo Amerikanci ti koji špijuniraju. Clapper je naglasio kako je uvjeren da i zemlje partneri prisluškuju kako američke tajne službe tako i sam politički vrh. Prema navodima lista Washington Post, mnogobrojni američki predstavnici vlasti optužuju i Njemačku obavještajnu službu (BND) za špijuniranje na području SAD-a. Prema navodima ovog lista, BND je tijekom 2008. godine prisluškivao i nadzirao 300 američkih građana.

BND naloge dobiva iz Ureda kancelarke

Nijemci su odmah reagirali i opovrgli ove tvrdnje. „Iz njemačkog veleposlanstva u Washingtonu nisu se obavljale nikakve akcije nadziranja“ izjavio je šef BND-a Gerhard Schindler. Njegovu izjavu potvrđuje i njemački publicist i stručnjak za rad obavještajnih službi Erich Schmidt-Eenboom. „Ove tvrdnje iz Washingtona su izvan svake pameti. BND dobiva naloge za svoj rad iz Ureda kancelarke u Berlinu i ti nalozi su politički uvjetovani… A prisluškivanje američke vlade ne pripada redu zadaća koje BND obavlja. Naš rad se koncentrira u prvom redu na borbu protiv međunarodnog terorizma, promatranje kriznih područja, dakle, trenutno u prvom redu – Sirije. Zatim, BND radi na osiguranju vojnih operacija Bundeswehr-a, kao štu su bile one u Afganistanu. Isto tako, naša je zadaća i borba protiv organiziranog kriminala“, kaže Eenboom. On dodaje kako BND doduše objavljuje i analize političkog rada njemačkih saveznika, no pri tome se koristi materijalima koje dobiva iz veleposlanstava te informacija raznih partnerskih službi. „Potpuno je nezamislivo da bi BND špijunirao kako europske tako transatlantske saveznike Savezne Republike Njemačke“, naglašava Eenboom.

Sličnog je mišljenja i parlamentarni zastupnik stranke Zeleni, Christian Ströbele, član parlamentarnog kontrolnog gremija za nadziranje rada njemačke obavještajne službe. Što se tiče optužbi SAD-a, kako BND u inozemstvu skuplja podatke, špijunira i istražuje, Ströbele kaže kako je to točno, ali da se BND pri tome pridržava zakonskih odredbi. Osim toga, dodaje on, svako nadziranje koje ova služba obavlja u nekom drugom dijelu svijeta mora biti odobreno od kontrolnog gremija. Samim time je zapravo nezamislivo da bi špijuniranje američke vlade u tom smislu bilo dozvoljeno ili odobreno. „Postoje razlike između američkog NSA-a i njemačkog BND-a, a one ne leže samo u veličini i kapacitetima. One su u prvom redu u tom što je BND uvijek do sada zastupao stajalište da se prijatelji ne špijuniraju. To su barem uvijek tako nama iznova potvrđivali i jamčili“, kaže Christian Ströbele.

Diplomacija umjesto špijunaže

U drugim dijelovima svijeta je Njemačka obavještajna služba BND u svakom slučaju aktivna. „Samo se po sebi razumije da Savezna Republika Njemačka ima dobre razloge i interese saznati što se točno događa u Karsaijevoj vladi u Afganistanu. Ovakve interese imamo i u drugim dijelovima svijeta u raznim sektorima“, kaže Ströbele. No, dodaje on, to ne znači da Njemačka nije zainteresirana za saznanja obavještajnih službi o SAD-u. Informacije o strategijama partnera kada su u pitanju određeni pregovori su pri tome od velike važnosti u pripremama za iste. „I bez obzira do koje mjere se Njemačka prema SAD-u odnosi na prijateljski način, ove dvije zemlje imaju kada je riječ o pregovorima za postizanje trgovinskog sporazuma vrlo različite interese. U tom smislu je uvijek dobro unaprijed znati što se na drugoj strani „kuha“, kaže Christian Ströbele.

No, rad BND-a se u prvom redu koncentrira na pitanja vezana za sigurnost, primjerice trenutno u Afganistanu budući da Njemačka u ovoj zemlji još uvijek ima svoje trupe. Samim time nije samo u interesu Bundeswehr-a već i diplomacije da zna što se tamo stvarno događa. Stoga se može reći – toliko dugo dok postoji špijunaža, ona će u ovakvim zemljama uvijek biti legitimna i dozvoljena.