Šopingholizam – opaka ovisnost

„To je kao da pred vama stoji pivo, a ne smijete ga popiti“, kaže 42-godišnja Anja B. Domaćica iz blizine Giessena je ovisna o kupovini kao i 800.000 njenih sugrađana. Astrid Muller, psihoterapeutkinja iz Erlangena, smatra da šest do osam posto njemačke populacije pati od te vrste ovisnosti - i da ih ima sve više.

Za ovisnost o kupovanju postoje mnogi razlozi: Žalost, depresija, strahovi, tjelesna oboljenja, doživljeni gubitci ili dosada. „Pored navedenih važnu ulogu igra i orijentacija ka potrošnji u našem društvu“, procjenjuje Müller. Ta bolest se može naći kod svih doba i kod ljudi svih razina prihoda. Muškarci i žene su istom mjerom ugroženi.

Anja B. je prije 18 godina postala šopingholičarka nakon što je prekinula sa tadašnjim partnerom. „To je moj osjećaj vlastite vrijednosti spustilo na tako nisku razinu, da sam pukla“, kaže Anja. U njenom glasu se još uvijek čuje bol. I nakon nekoliko pokušaja ne uspijeva pronaći novog partnera: „Tada sam se htjela pokazati u savršenom svijetlu o kojem sam mislila da ga ljudi vole“, prisjeća se. Novce je uglavnom trošila na odjeću, od bluze do donjeg rublja. „Trošila sam do 3.000 eura mjesečno.“

3.000 eura mjesečno samo na odjeću

Iako su ormari bili pretrpani i dugovi se skupljali, kupovala je dalje. U međuvremenu su roditelji uskakali za svoju kćer. Ukupan dug se mjeri već u stotinama tisuća eura. Pokušavala je sakriti bolest, no to je samo povećavalo psihološki pritisak. Nakon prvobitnog uzbuđenja su slijedili osjećaji kajanja. „Često su novi komadi završavali na dnu ormara, da ih nitko ne vidi.“

Depresija i osjećaj straha su rasli. Anja je više puta završila u klinici, gdje ovisnost u kupovanju nije dijagnosticirana. Od kada ide na ergoterapiju, napade kupovanja bolje kontrolira. „Često dugovi i financijska propast ljude tjeraju na potragu za pomoći“ kaže dr.Müller. Liječnica vodi prvu studiju o patološkom ponašanju pri kupovini. Na grupnim terapijama putem raznih ergoterapeutskih tehnika pokušaje ovisnost dovesti pod kontrolu. Kod više od polovice (60) sudionika se ponašanje normaliziralo.

Stručnjaci se još uvijek prepiru oko toga da li je ovisnost o kupovini doista ovisnost ili se radi impulzivnom poremećaju kao što je to npr. piromanija. Često se ta ovisnost javlja popratno s drugim psihičkim poremećajima.

Zdravstveno osiguranje snosi sve troškove liječenja u okviru psihoterapije. Dr.Müller savjetuje da se radi manjka stručnih terapijskih centara prvo ode standardnom psihoterapeutu. No rodbina i prijatelji mogu također pomoći ovisnicima tako da ih slušaju i shvaćaju ozbiljno. Anja je nedavno pokrenula grupu za samopomoć u Siegenu. Cilj svih sudionika je: „Naći mjesto na kojem se osjećaju shvaćenim.“

Autor: epd/M.Jeličić

Odg. ur.: A. Šubić