Šimonović: I slovenski nosač zrakoplova pustili bismo kroz naše more

Ivan Šimonović jučer je u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta (EP) razgovarao o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom, otvaranju poglavlja pravosuđe i pitanju granice sa Slovenijom. Jedna od sugovornika bio mu je i izvjestitelj za Hrvatsku u EP-u, Hannes Swoboda.

Sve se mijenja

„Stvari se mijenjaju, ja se mijenjam i ministri se mijenjaju. Sada sam manje zabrinut nego ranije. Hrvatska može prikazati veliki napredak, ali oko jednog otvorenog pitanja suradnje s ICTY-em (Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji), nadam se da će za nekoliko dana biti postignuta puna suglasnost. Zato smo dobro raspoloženi i podržavamo nove ministre i njihovu odlučnost da se bore protiv organiziranog kriminala i korupcije“, izjavio je izvjestitelj za Hrvatsku u EP-u, Hannes Swoboda. Na pitanje predstavljaju li nestali topnički dnevnici prepreku za otvaranje poglavlja 23 (pravosuđe), Swoboda je odgovorio: „Mislim da to nije tema. Vrlo dobro znate da je jedna druga tema, pitanje granice sa Slovenije još otvorena. Međutim, oko pravosuđa i unutarnjih poslova vrlo dobro se napreduje i smatram da se stvari oko tog pitanja mogu finalizirati vrlo uskoro“, optimističan je Swoboda.

Optimizam da će glavni tužitelj Brammertz promijeniti svoje mišljenje pokazuje i ministar Ivan Šimonović: „Sasvim je sigurno da je vrlo važno kakvu će ocjenu dati Brammertz. On će tu svoju ocjenu izreći slijedećeg tjedna ovdje u Bruxellesu u razgovoru s veleposlanicima. Međutim, ono što se nadam je da će ta ocjena sredinom idućeg tjedna biti povoljnija nego što se ovaj čas u Hrvatskoj to očekuje“.

Hrvatski stručnjaci i Tužiteljstvo identificirati (ne)postojanje dokumenata

No postavlja se pitanje, što će hrvatske vlasti učiniti u idućih tjedan dana u potrazi za topničkim dnevnicima. Riječ je o 33 dokumenta i o utvrđivanju koji dokumenti postoje a koji nisu nikada napisani. Ministar Šimonović je poručio kako Hrvatska cijelo pitanje uzima vrlo ozbiljno.

„Mi smo u stalnom kontaktu s tužiteljevim uredom. Bitno je razlučiti koji od ključnih dokumenata jesu a koji nisu postojali. To znači da će Tužiteljstvo i hrvatski stručnjaci identificirati za svaki dokument, je li bio proizveden i ako je bio proizveden, a danas ga više nema i nedostupan je hrvatskoj Vladi, objasniti zašto je nedostupan“ objašnjava Šimonović.

Šimonović: Proces oko dokumenata završava 15. veljače

Koliko će se sada intenzivirati potraga u idućih nekoliko dana? „Naravno ta potraga, zapravo radi se o vojnim arhivima, i Ministarstvo pravosuđa tu može samo posredovati između Tužiteljstva i onih koji na takvoj potrazi rade. Ne radi se samo o tome da se nađu dokumenti nego da se jasno i glasno kaže da li su neki dokumenti postojali ili ne i taj proces će biti dovršen do 15. ovog mjeseca. Nadam se da će to biti dovoljno da i gospodin Brammertz promijeni ocjene u korist Hrvatske, što bi značilo zeleno svjetlo za pregovora, barem što se tiče Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju“.

Primjer luke Antwerpen

Šimonović je izjavio da neriješeno pitanje granice šteti i Hrvatskoj i Sloveniji. Jedini problem je to što Slovenija traži izravan dodir svoga teritorijalnog mora s međunarodnim vodama između kojih se nalazi hrvatsko teritorijalno more. Jedini limit za Hrvatsku je da ne može odustati od svog teritorija, naglasio je Šimonović ali i dodao da je Hrvatska spremna pružiti sva jamstva za prolazak ne samo slovenskih već i drugih brodova kroz svoje teritorijalno more, čak i kada bi Slovenci imali nosača zrakoplova, rekao je ministar. Upozorio je i na činjenicu da i jedna od najvećih luka u Europi, belgijska luka Antwerpen, nema izravan dodir s otvorenim morem, nego brodovi prolaze kroz nizozemske teritorijalne vode.

Percepcija da se ne radi samo o problemu Hrvatske i Slovenije

Ministar Šimonović ohrabren je raspravom o slovenskoj blokadi u Europskom parlamentu: „Ohrabrujućom, jer očito se percipira da to prestaje biti samo problem Hrvatske i Slovenije, nego da ugrožava europske interese vezane uz proširenje i pozitivne poruke koje se žele poslati nastavkom proširenja. Očito je da postoji spremnost da se učini ono što se može da se taj problem nadvlada“, zaključio je ministar pravosuđa Republike Hrvatske Ivan Šimonović koji se danas (12.12.) u Bruxellesu sastaje i s povjernikom za pravosuđe, slobodu i sigurnost Jacquesom Barrotom.