Čudna porezna pravila u Junckerovoj kneževini

Novinari njemačkog lista Süddeutsche Zeitunga nisu imali lak posao dok su se probijali kroz 28 tisuća stranica tajnih dokumenata iz Luksemburga, ali iz tih dokumenata koje je na internet postavila skupina istraživačkih novinara je na koncu nešto postalo jasno. Naime, da neke tvrtke koje su registrirale sjedište u toj kneževini plaćaju još doista porez iz snova: jedan posto od dobiti.

Taj porezni model je izradila savjetnička tvrtka PricewaterhouseCoopers (PwC) u ime određenih korporacija, ali su službe Luksemburga bile spremne prihvatiti te prilično složene financijske transakcije. Domovina Jean-Claudea Junckera je po prihodima po glavi stanovnika daleko na prvom mjestu u Europskoj uniji i nije ništa novo u tome da to svoje blagostanje može zahvaliti i činjenici da mnogi međunarodni koncerni tamo imaju svoje (europsko) sjedište.

Nije novo niti da se ta kneževina izuzetno trudi privući takva međunarodna poduzeća i da se već godinama zbog toga ljute obje njezine velike i važne susjede, kako Francuska na zapadu tako i Njemačka na istoku. Ali ono što je novo i što proizlazi iz tih dokumenata jest da je Luksemburg očito spreman i na posebne"tax rulings" s pojedinim koncernima kako bi im što više olakšao život u njihovom naporu da plaćaju što je manje poreza moguće, piše list iz Münchena.

U takvim "dealovima" se poimence spominju koncerni poput PepsiCo, FedEx, Procter & Gamble, Amazon, Ikea, ali u Luksemburgu ne nedostaju niti njemačke tvrtke i institucije, poput Deutsche Banka, E.ona ili Frensenius Medical Carea.

Sve legalno?

Tvrtke kojima se obratio Süddeutsche Zeitung uporno tvrde kako "sve rade po zakonu". PwC tvrdi kako djeluje "u skladu s lokalnim, europskim i međunarodnim poreznim zakonima", a proizvođač medicinske opreme Fresenius Medical Care (FMC) tvrdi kako je u Luksemburgu smjestio svoju podružnicu kako bi "dospio na tamošnje tržište kapitala", a ne da bi plaćao manji porez.

"Taj poslovni potez nam usput donosi poreznu uštedu od ispod milijun eura godišnje", izjavio je glasnogovornik tvrtke FMC ovog četvrtka (6.11.) i podsjetio: to je jedva oko 0,2 posto od onoga koliko ukupno poreza plaća Fresenius Medical Care.

Ali s obzirom da je novi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker bio dugogodišnji i premijer i ministar financija Luksemburga, naravno da je ovo podiglo i golemu političku prašinu. Sadašnji premijer kneževine Xavier Bettel u svemu tome ne vidi ništa protuzakonito. "Ono što je činio Luksemburg, bilo je ok." kaže za njemački list i tvrdi kako njegova zemlja nije nikakva "porezna oaza".

Bura i u Bruxellesu

No, i prije nego što je Juncker izabran na položaj predsjednika Europske komisije, Bruxelles se već bio počeo baviti njegovom kneževinom. Europska komisija je "ispitivala" slučajeve Amazona koji se na Starom kontinentu smjestio u Luksemburgu, baš kao i financijskog odjela talijanskog automobilskog koncerna Fiata (Fiat Finance and Trade). U oba slučaja EK sumnja da je poreznim olakšicama Luksemburg tim kompanijama praktično dao državnu potporu.

Doduše, Luksemburg nipošto nije jedina zemlja koju "provjerava" Komisija: tu je na primjer i slučaj Applea u Irskoj ili američkog lanca Starbucksa koji se, po svemu sudeći iz sličnih razloga, smjestio u Nizozemskoj.

Ali otkriće tih "dealova" neugodna je dobrodošlica predsjedniku EK-a, Jean-Claudeu Junckeru. Svi dokumenti i sporazumi su datirani između 2008. do 2010., dakle nastali su u razdoblju kada je Juncker bio premijer Luksemburga. On pak odlučno odbija sve optužbe: "Ni u kojem slučaju ne bih sudjelovao u procesima odlučivanja. Ne bih zloupotrebljavao svoj položaj", tvrdi Juncker na njemačkoj javnoj televiziji NDR.

No, glasnogovornik Stranke zelenih u Europskom parlamentu za pitanja financija Sven Giegold smatra da je vjerodostojnost novog predsjednika EK-a u najmanju ruku "narušena". "Juncker je, kao ministar financija i premijer Luksemburga, bio odgovoran za takva porezna pravila 'po mjeri'", piše Giegold na svojoj internetskoj stranici. "Juncker se tako pretvorio u suučesnika onih koji izbjegavaju plaćanje poreza i na taj način su druge zemlje Europske unije ostale bez milijardi koje bi inače ubrale od poreza."

Dokumente je zapravo otkrio International Consortium of Investigative Journalist ICIJ i u tom istraživanju su sudjelovale brojne medijske kuće iz čitave Europe. U Njemačkoj to nije bio samo list Süddeutsche Zeitung nego i javne televizije NDR i WDR, a tu su bili i britanski list Guardian, francuski Le Monde, švicarski Tages Anzeiger i brojni drugi ugledni mediji.

"Mnogo se toga promijenilo"

S druge strane, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble priznaje kako se u Luksemburgu u međuvremenu "mnogo toga promijenilo", ali i kako još ima puno posla. Ova kneževina je jedna od pedesetak zemalja koje su sklopile sporazum o dojavi poreznih podataka i ova inicijativa se ne odnosi samo na osobe, nego i na "iskorištavanje legalnih mogućnosti kreiranja porezne politike" za poduzeća. "A to je naš sljedeći korak", tvrdi njemački ministar koji podsjeća i na inicijativu BEPS koju je još prije nekoliko godina pokrenula skupina najrazvijenijih i najperspektivnijih zemalja G-20.

U njoj se traži da međunarodni koncerni plaćaju porez na dobit tamo gdje ga doista i ostvaruju. Drugim riječima, spriječavanje da se novac - plaćanjem pravih ili izmišljenih licenci i prava korištenja - prenosi iz zemlje gdje se ostvarila dobit u zemlju gdje će se platiti najmanje poreza. O tome će predstavnici zemalja skupine G-20 opet razgovarati već za nekoliko tjedana na sastanku u australskom Brisbaneu.

Ali novi predsjednik Europske komisije, jedva šest dana nakon što je stupio na dužnost, već ima problema vratiti povjerenje u svoju objektivnost. Njemačka političarka stranke Ljevice Sahra Wagenknecht smatra kako je Juncker neposredno odgovoran za te porezne stope "po mjeri" i kako je "vrlo čudno" što je političar koji je očito "suučesnik u utaji poreza" bio određen da stupi na najvišu izvršnu dužnost u Europskoj uniji. Istovremeno, ova lijeva političarka optužuje i njemačku vladu što nacionalnim zakonima nije spriječila takve malverzacije.