Čine li Trumpovi komentari o NATO-u Europu manje sigurnom?

"NATO ne može biti 'a la carte' vojni savez, ne može biti vojni savez koji funkcionira u ovisnosti od humora predsjednika SAD-a", rekao je novinarima Josep Borrell, šef vanjske politike Europske unije (EU) u Bruxellesu. To je bio njegov odgovor na nedavne komentare Donalda Trumpa o NATO-u.

U subotu, na jednom predizbornom skupu u Južnoj Karolini, Trump je rekao okupljenima da je, kao predsjednik, upozorio saveznike NATO-a da će „ohrabriti“ Rusiju „da radi što god želi" zemljama koje nisu „platile račune“. Njegovi komentari izazvali su uznemirenost širom Europe u članicama NATO-a, koje su već zabrinute zbog mogućnosti da Donald Trump ponovo postane predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. „Svaka sugestija da saveznici neće braniti jedni druge podriva našu sigurnost, uključujući i sigurnost SAD-a, i donosi američkim i europskim vojnicima povećan rizik“, odgovorio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg  u nedjelju.

NATO se bori s Trumpovim prijetnjama

Trump je kao predsjednik mnogo puta prijetio da će se povući iz NATO-a. Upozorio je da će natjerati Europljane da plate za američku zaštitu i više puta je dovodio u sumnju privrženost SAD-a osnovi saveza, obećanju sadržanom u članu pet Sjevernoatlantskog ugovora koji predviđa da će se „oružani napad na jednu ili više članica u Europi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve."

Diplomati su opisali kao "zabrinjavajuću" činjenicu da on to ponovo radi - napada "dušu saveza", kako to neki u NATO-u vide - ovog puta u predizbornoj kampanji. Na kraju krajeva, mnogi saveznici strahuju da bi drugi mandat mogao sa sobom donijeti nepokolebljivog i mnogo hrabrijeg Trumpa u odnosu onog iz prvog mandata.

„Posljednji put kada je Trump bio na funkciji, to je bio najveći preokret u odnosima Europe i SAD-a od početka EU-a“, rekla je za DW Alison Woodward, viša suradnica Instituta za Europske studije u Bruxellesu. "To je zaista bila vrlo dramatična promjena", dodala je ona. „I tako, mislim da se čelnici sada pripremaju za ono što bi se moglo dogoditi ako Donald Trump bude ponovo izabran. Tijekom Trumpovog prvog predsjedavanja, SAD su uvele kaznene tarife na trgovinu s članicama EU-a, što je primjetno zahladilo transatlantske odnose.

Kritično razdoblje za NATO

Trumpove nedavne izjave dolaze u vrlo kritičnom trenutku za savez, pri čemu neki saveznici otvoreno upozoravaju na potencijalnu eskalaciju rata u Ukrajini, dok je novi paket američke pomoći Kijevu zaustavljen u Kongresu, a Europa se bori kako bi povećala proizvodnju oružja .

Trumpovi komentari „povećavaju vjerojatnost da će Rusija testirati NATO, posebno ako Donald Trump pobijedi na izborima, ali možda ne samo tada“, rekao je Michal Baranowski, generalni direktor Njemačkog Maršalovog fonda za Istok, američkog istraživačkog centra. „Komentari su učinili Europu manje sigurnom“, kaže on za DW, dodajući da je Trump „stvorio pitanje u glavama mnogih čelnika, uključujući i one na istočnom krilu NATO-a,  hoće li SAD stati uz sve saveznike u slučaju napada na jednu od njih."

Istu zabrinutost izražavaju i diplomat u Bruxellesu, koji privatno kažu da su Trumpovi komentari već nanijeli štetu savezu. Čini se da je najveći problem to što je njegove tvrdnje teško osporiti. Trumpova izjava upućena saveznicima iz NATO-a da „ne plaćaju svoje račune“ pogrešna je s obzirom na to da, tehnički gledano, ne postoji račun koji nije plaćen.

Trumpovi komentari kao poziv na buđenje?

Trumpov komentar se odnosio na činjenicu da značajan broj država članica NATO-a i dalje troši manje od dva posto svog BDP-a na obranu – iako je ovaj obim izdataka dogovoren na samitu NATO-a u Walesu 2014.

Očekuje se da će Njemačka po prvi put od kraja Hladnog rata ove godine ispuniti ovaj cilj, uglavnom zahvaljujući specijalnom fondu od 100 milijardi eura, koji je nastao kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Ali dalje financiranje je daleko od zajamčenog.

Zato se diplomati i stručnjaci u Bruxellesu slažu u tomu da Trump zaista ima pravo kada je riječ o hitnoj potrebi da Europljani više ulažu u svoju kolektivnu obranu. „Mislim da će ono što je rekao predsjednički kandidat u Americi probuditi neke od saveznika koji nisu uradili baš mnogo“, rekla je estonska premijerka Kaja Kallas novinarima tijekom posjeta Bruxellesu.

Europski plan za slučaj nužde

Čini se da vlade širom kontinenta shvaćaju da Europski saveznici moraju učiniti više za svoju obranu, bez obzira na to tko će biti sljedeći predsjednik SAD-a. Ti napori su u središtu planova na kojima europski saveznici rade iza kulisa, fokusirajući se na poboljšane vojne sposobnosti i jedinstveniji strateški pristup.

Ali dug put je pred njima, rekao je za DW Bart Kerremans, profesor u Centru za studije globalnog upravljanja u Leuvenu. „Perspektiva drugog Trumpovog predsjedništva daje snažan poticaj unapređenju europske suradnje i integracije u pogledu obrane i sigurnosti“, rekao je Kerremans, ističući da se ne radi samo o Donaldu Trumpu. „Ako želite smanjiti vjerojatnost da se pod Trumpom SAD povuče iz NATO-a, morate nešto učiniti u vezi s preraspodjelom tereta. Osim toga, neovisno od Trumpa, ako Europa želi igrati važnu ulogu u svijetu, morat će investirati više u obranu jer svijet postaje sve manje siguran."