Češka se sjeća „svojih Nijemaca“

Na sredini drvenoga zida stoji jedna staklena vitrina, a u njoj plakat iz 1945. godine koji se tada mogao vidjeti u brojnim selima i gradovima diljem Čehoslovačke. Radi se o Dekretu 12/1945 tadašnjeg predsjednika Republike Edvarda Beneša o „konfiskaciji i ubrzanoj preraspodjeli poljoprivrednih dobara Nijemaca, Mađara te izdajica i neprijatelja češke i slovačke nacije“. Bio je to jedan od najvažnijih dekreta koje je izdao Beneš, a njime su gotovo trima milijunima čeških, moravskih i šleskih Nijemaca (koje se naziva i sudetskim Nijemcima) oduzeti imovina i građanska prava.

Uz zid stoje i dva kofera i jedan drveni sanduk. Radi se o autentičnim kovčezima koje su sa sobom ponijeli protjerani Nijemci, a svaka je osoba smjela ponijeti samo 40 kilograma. U zidu su ladice koje posjetitelji mogu otvoriti, a u njima su predmeti koje su sudetski Nijemci prije protjerivanja sakrili u svojim kućama, u nadi da će se uskoro moći vratiti. Tu su, primjerice, dijelovi satova, pisma, alati.

Eksponati su dio trajne izložbe „Naši Nijemci“, koja je 18. studenoga otvorena u muzeju u Ustiju nad Labem, gradu na sjeverozapadu Češke, nedaleko od češko-njemačke granice. Usti nad Labem je prvo mjesto koje na ovakav način podsjeća na gotovo tisućugodišnju povijest suživota Čeha i Nijemaca na tom području.

Nepristrano i bez uljepšavanja

„Trudili smo se da stvari prikažemo objektivno i nepristrano. Ništa ne uljepšavamo od onoga što je njemačko stanovništvo proživjelo, ali ne uljepšavamo ni ono što su Nijemci učinili za vrijeme rata“, kaže u razgovoru za portal IDNES.cz Petr Koura, direktor društva Collegium Bohemicum, koje je pripremilo izložbu.

Izložba je presjek povijesti Nijemaca u Češkoj od njihovog dolaska u Srednjem vijeku do 1947. Izložba zauzima prostor od 1.500 kvadratnih metara na dva kata muzeja i koncipirana je moderno i interaktivno. „Izložba želi pokazati doprinos čeških Nijemaca razvitku čeških zemalja i veliko značenje čeških Nijemaca“, kaže u razgovoru za DW Tomas Okurka, kustos izložbe. „Želimo prikazati povijest suživota Čeha i čeških Nijemaca od njihovog dolaska do u 20. stoljeće.“

Izložba pritom nastoji udovoljiti potrebama češke i njemačke javnosti, koja više od 75 godina nakon protjerivanja sudetskih Nijemaca ima vrlo slabu predodžbu o njihovoj povijesti na češkom području.

Mlađa generacija ključne momente povijesti čeških zemalja može upoznati kroz strip postavljen u hodnicima između izložbenih prostorija. Izložba obuhvaća i vrlo impresivna djela, kao primjerice jednu barikadu načinjenu od knjiga, koja simbolizira revolucionarnu godinu 1848., kad je Češka republika bila jezično podijeljena u češki i njemački dio.

Jedan od vrhunaca izložbe je zacijelo najljepši češki motocikl „Cechie-Böhmerland“, koji je 1920-ih koncipirao Albin Hugo Liebisch, a koji je proizveden u Češkoj. Privlačne su i neke autentične sobe – jedna krčma iz povijesnog staroga grada Loketa ili jedna hotelska soba iz Libereca.

Iako je trajna izložba otvorena za javnost na nekim mjestima još uvijek nedostaju objašnjenja uz eksponate. A ni neki multimedijski elementi ne funkcioniraju, što otežava razumijevanje izložbe. „Svjesni smo toga i intenzivno radimo na završavanju tih elemenata“, kaže Tomas Okurka u razgovoru za DW.

Ne spominju se zločini

Unatoč njezinoj opsežnosti izložba ima i sadržajnih manjkavosti. Najteža je da ona ne spominje zločine prilikom grozne deportacije 1945. i internacije čeških Nijemaca u „radne“ logore do 1947. godine. Pritom je život izgubilo oko 20.000 sudetskih Nijemaca.

Ali, moguće je da će ti aspekti kasnije biti dodani izložbi. „Ona će ostati živa, neki eksponati će se mijenjati“, kaže Vaclav Houfek, direktor gradskog muzeja u Ustiju nad Labem u razgovoru za lokalne novine Ustecky denik. „Izložba je češki pogled na naše Nijemce“, dodaje Petr Koura. „Veselilo bi nas ako bi ne samo Česi, nego i Nijemci, osobito mlađi, posjetili izložbu. Pripremamo i programe za njemačke škole.“

Priprema izložbe je trajala gotovo dvije godine i naišla na brojne poteškoće. I to iako je Europska unija obnovu muzeja pomogla s 420 milijuna kruna (oko 16 milijuna eura), a velika većina proračuna izložbe od 50 milijuna kruna (oko dva milijuna eura) potječe od Njemačko-češkog fonda budućnosti.

Poteškoće kod otvarenja

Izložba je bila pred otvaranjem već 2012. „Ali, u regiji Usti nad Labem je vlast preuzela koalicija koju je predvodila Komunistička partija na čelu s guvernerom Oldrichom Bubenicekom, i ona nije odobravala izložbu“, kaže Miroslav Kunstat, germanist na Karlovom sveučilištu u Pragu u razgovoru za DW. Da je izložba ipak ostvarena zaslužna je jedna skupina germanista pod vodstvom izvanredne profesorice Kristine Kaiserove na Sveučilištu Jan Evangelista Purkyne u Ustiju nad Labem, kaže Kunstat. „Usti nad Labem je i zato važan za trajnu izložbu jer je to bio jedini grad u Sudetu u kojem su 1938. socijaldemokrati pobijedili na izborima“, naglašava Kunstat.

Poticaj za dovršetak izložbe bio je i posjet njemačkog saveznog predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera ovom muzeju u kolovozu 2021., koji je izrazito pozdravio pripremu te izložbe.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu