Žrtve Holokausta bježe iz Ukrajine u Njemačku

Dolaze sa onim što mogu da ponesu: mali kofer, putna torba, fotografije, adresar, mobilni telefon. I puno sjećanja na ono kroz šta su prošle u svojim dugim životima. Potpuno iscrpljene, tri starije žene izlaze iz velikog bolničkog autobusa Crvenog krsta; jednu iznose bolničari na nosilima.

Jevrejke iz Ukrajine, koje su preživjele Holokaust dočekuje Tomas Belke. Bez ceremonije prijema, bez pompe, „jer sada su svi jednostavno iscrpljeni", kaže direktor staračkog doma Bolke. Iza njih su tri dana napornog putovanja, sa stalnim presjedanjima. Potreba da se preživi i ostavi za sobom trauma drugog rata u njihovom životu. Njihov privremeni novi dom sada je starački dom „Ispunjen život" u Berlinu, u Njemačkoj. Ispunjen život!

"Žalim što sam još živa"

Lilija Vaksman je odmah pozvala svog unuka, koji već nekoliko mjeseci živi i radi u Berlinu. Požurio je u dom da zagrli svoju baku.

„Toliko te volim", nježno kaže Lilija Vaksman svom unuku Danu. Oboje su na ivici suza. Lilija Vaksman, koja je preživjela Holokaust danas ima 82 godine i evakuisana je iz milionskog grada Dnjepra (bivši Dnjepropetrovsk) u Ukrajini, u kojem se vode borbe. Kao jevrejsko dijete, doživjela je progon, bjekstvo i rat. „Prosto sam šokirana onim što se sada dešava u Ukrajini. Jednostavno ne mogu da vjerujem da se sada ponovo dešava ista stvar kao što je bila kada sam bio dijete."

Za 90-godišnju bivšu doktorku Alu Zenelnikovu iz Harkova takođe je šok i trauma da rat ponovo tako brutalno zadire u njen život. Bila je to "katastrofa", kaže ona. „Zapravo žalim što sam još živa, da po drugi put prolazim kroz sva ratna dešavanja."

Nekako preživjeti

U ratu protiv Ukrajine starim ljudima sve teže pada jednostavno preživljavanje. Ne mogu više sami sebi pomoći. Nestašica je vode i hrane. Voda i struja često nestaju u ratnim zonama. Da ne govorimo o medicinskim sestrama ili rođacima, koji više ne mogu da priteknu da pomognu jer ruske trupe bacaju bombe ili granate; takođe i po stambenim zgradama.

U ovoj situaciji, jevrejske humanitarne organizacije, poput Centralne službe za dobrobit Jevreja, željele su da brzo pomognu slabim jevrejskim osobama, koje su preživjele Holkaust da napuste zemlju. Evakuacija, u koju su uključena i neka njemačka ministarstva i humanitarne organizacije, počela je tek prije nekoliko dana. „Do danas je bilo oko 30 evakuacija i još 20 je u planu, tako da govorimo o 50 evakuacija koje trenutno sprovodimo", rekao je Aron Šuster za DW. On je direktor Centralne službe za dobrobit Jevreja i jedan od koordinatora pomoći.

Na spisku je oko 400 ljudi kojima je potrebna njega. „Hoćemo da pomognemo onima koji to žele. Očekuje se ukupno oko 10.000 preživjelih Holokausta širom Ukrajine", dodaje Šuster. Dosta njih je preživjelo torture u koncentracionim logorima.

Bjekstvo u zemlju počinilaca?

Spasenim preživjelima Holokausta to mora da izgleda apsurdno. Moraju da bježe od agresorskog rata koji je pokrenula ruska strana - Putin. Rusi su bili oslobodioci u Drugom svjetskom ratu. A sada ih evakuišu – i to baš u Njemačku. Zemlju koja je podstakla Drugi svjetski rat i donijela neizrecivu, neuporedivu patnju mnogim državama i ljudima. Adolf Hitler je želio da zbriše jevrejski život i kulturu; sistematski ubio šest miliona Jevreja.

„Srećna je što je sada bezbjedna", odgovara na pitanje Larisa Šeherbina. U Berlin je došla prije nekoliko dana sa dementnom majkom i sinom. Čak je i u nacističkoj Njemačkoj, kaže ona, „bilo ljudi koji su skrivali Jevreje i za to rizikovali svoje živote. Njemačka nije zemlja u kojoj su bili samo fašisti tokom nacističke ere".

Za neke je, kaže Aron Šuster iz Centralne službe za doborbit Jevreja, „poseban izazov" bio da emigriraju u bivšu zemlju počinilaca. Ali većina njih je, zbog trenutne situacije u Ukrajini zahvalna što je dobila ovakvu priliku.

Tomas Belke je primio osam preživjelih Holokausta - i neke rođake - u svoj starački dom "Ispunjen život". Zaista nema više prostora, kaže on. „Ali nekako bismo takođe ugostili više ljudi, jer to je naša istorijska obaveza."

Spaseni ne žele da, kako kažu, zaglave u Njemačkoj. Većina bi voljela da se vrati u domovinu - Ukrajinu. Ali, šta će ostati od nje nakon što su Putinovi vojnici toliko toga uništili?

Sada je samo srećna „što sam ovdje tako ljudski primljena", kaže bivša doktorka Ala Zenelnikova iz Harkova. A ostali evakuisani, koji su po drugi put u životu izbjegli pakao, mogu samo da se saglase.

Pratite te nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu