Želje i stvarnost u Grčkoj

Nova vlada Grčke te njen premijer i ljevičar Aleksis Cipras najviše nade ulažu u borbu protiv utaje poreza, korupcije i protiv interesa određenih krugova i pojedinaca. On vjeruje da će tako ostvariti veće prihode i napuniti državnu kasu. Još tokom predizborne kampanje su stratezi ljevice upućivali prijetnje u pravcu uticajnih biznismena, koje su prema ruskom modelu nazivali oligarsima. Njih su smatrali da su suodgovornim za zastoj reformi, između ostalog jer su pod svoju kontrolu doveli većinu medija. Nova vlada premijera Ciprasa ciljano će djelovati protiv toga.

Zbog čega bi baš jedan ljevičar imao više uspjeha od svojih prethodnika? "Čini se da ljevičarska Siriza ima barem političku volju da se prihvati takvih reformi. Kod ranijih vlada to nije bio slučaj", smatra Giorgos Cogopulos, saradnik atinskog "Think Tanka" (trusta mozgova) ELIAMEP. Ljevičarska stranka na vlasti čak ima priliku da prekine začarani krug kojeg čine zastoj reformi i mjere za saniranje budžeta, vjeruje ovaj politolog: "Zbog toga što su sve prethodne vlade pravile zastoj u reformama, one su kad-tad morale da posegnu za rigidnim mjerama štednje. Drugim riječima: ovakve mjere štednje nisu bile sprovođene da bi se ostvarili dogovori s kreditorima, nego obrnuto - bile su nephodne baš zato što dogovori nisu bili sprovedeni."

Premijer Cipras stoga ima priliku da dokaže da se dogovori s kreditorima ne ograničavaju samo na stroge mjere štednje.

Program štednje koji tako ne smije da se zove

Upravo tu počinju i problemi. Ljevica ne priznaje da je pristala na produženje mjera štednje. Umjesto toga govori o "produženju kreditnih ugovora" koje ima Grčka. Iz svih vijesti je iznenadno protjeran termin "Trojka" koji je korišten za delegacije koje su činili predstavnici EU, MMF i Evropske centralne banke. Umjesto toga se govori o "tri institucije" koje će pratiti program reformi.

Stranački bilteni Sirize pišu hvalospjeve o "novoj eri bez Trojke", te da su pokazane granice "štedišama" u Briselu i Berlinu. "Ovakvo tumačenje stvari je razumljivo", kaže Cogopulos, "jer svaka vlada pokušava da svoje djelovanje prikaže kao uspjeh". Ipak, to nosi i određene rizike. "Tokom izborne kampanje se povećavaju očekivanja birača, a javno mnijenje još se nije vratilo na "normalni kolosijek". Mnogi ljudi tako još uvijek vjeruju da nova vlada ni po koju cijenu neće nastaviti program mjera štednje", upozorava ovaj politolog.

Čak i unutar vladajuće stranke se čuju suprotni glasovi. Evropski parlamentarac Manolis Glecos i privredni ekspert Kostas Lapavicas kritikovali su dogovor vlade s kreditorima. Interno je kritike uputio i lider lijevog krila Sirize, ministar za energetska pitanja Panajotis Lafacanis.

Na maratonskoj sjednici kluba poslanika Sirize, koja je održana u srijedu (25.2.), premijer Cipras je pokušao da izgladi stvari. Za Aleksisa Papahelasa, direktora lista Kathimerini, Cipras će u narednom periodu morati da se bori sa opozicijom na tri fronta: "Prvo sa opozicijom u vlastitim redovima koja ne želi da prati njegov politički zaokret, potom sa onima koji se protive reformama jer one ugrožavaju njihove lične interese, te sa stvarnom opozicijom u parlamentu koja je, kako se čini, još uvijek zabavljena sama sobom pokušavajući da analizira rezultate izbora."

Dvosmislene formulacije u programu mjera štednje

Vlada premijera Ciprasa se u svakom slučaju vratila u realnost, vjeruje jedan analitičar atinske TV-stanice Skai. "Presudna za to je bila opasnost da bi se banke u Grčkoj već tokom ove sedmice zatvorile u slučaju da se nije postigao dogovor", vjeruje on.

Premijer je donio konačnu odluku i želi da Grčka ostane u eurozoni. To nije bila laka odluka i možda ju je Cipras donio samostalno, ali je to u svakom slučaju odluka koja pokazuje svijest o odgovornosti, ukazuje Papahelas.

Sada bi trebalo da dođe do konkretizacije reformskog programa. Mnoge formulacije u dogovoru sa kreditorima su nejasne, ostavljaju prostora za interpretacije i sluti se da bi one mogle donijeti mjere koje neće biti omiljene. Tako se govori o "reformi sistema poreza na dodatnu vrijednost", što ukazuje na povećanje PDV-a za hotelijere u Grčkoj. Nova vlada time ne bi dobila simpatije naroda. "Istinsko pitanje je da li je ljevičarska vlada u stanju da osigura bolje provođenje mjera iz programa štednje", upozorava Cogopulos. On vjeruje da bi za početak u naredna četiri mjeseca ponovo trebalo da se uspostavi međusobno povjerenje. U tom slučaju moglo bi da se razgovara o svemu - čak i o mogućem trećem paketu finansijske pomoći za Grčku.