Želimo biti glas jedne nove bih-generacije u Njemačkoj

U jednoj od konferencijskih sala berlinskog hotela Grimm's se na poziv Pangee okupilo oko dvadesetak građana bih -porijekla. Grimm's-ov menadžer Munib Preljević, ove večeri nije mogao biti prisutan, no Berlinčani koji imaju bih-korijene  dobro poznaju ovo mjesto, tu su bili pozivani i drugim prilikama važnim za ovdašnju bih-dijasporu.

Predsjednik Pangee, Ahmed Spahić kaže za DW, da je 2015. godine prvi put u ovom svojstvu boravio u Berlinu i da se od tog vremena mnogo toga desilo. Ideja malog broja entuzijasta, koja je februara 2014. rođena među studentima univerziteta Duisburg-Essen, je u međuvremenu prerasla u ozbiljan projekat, koji danas ima preko 200 članova, 10000 tzv. pratilaca te godišnje preko milion impresija objava ove organizacije  putem socijalnih mreža.

Tendencija i cilj: rast i broja članova i aktivnosti. "Odabrali smo ime Pangea, iako znamo da to znači i ujediniti cijeli svijet u jednu zajednicu. Naša vizija i naš cilj je ne da ujedinimo svijet, već da ujedinimo i povežemo što više Bosanaca i Hercegovaca sa njemačkog govornog područja. Naglašavam taj prefiks BiH, a ne pojedinačne nacionalne zajednice ili klubove isključivo Bošnjaka, Srba ili Hrvata. Mi smo multikulturalna država i kao takvu je želimo prezentirati i eksponirati u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj".

Angažman mladih porijeklom iz BiH, u korist svih   

28-godišnji Spahić poštuje rad i angažman starijih predstavnika bih-dijaspore, ali ističe upravo značaj mlađih ljudi. "Na njima svijet ostaje, oni imaju nova znanja i zauzimaju sve važnije pozicije u zemljama njemačkog govornog područja", kaže.

On sam je studirao industrijski inženjering na Univerzitetu za tehnologiju u Karlsruheu, danas radi kao strateški konsultant za jednu firmu u Düsseldorfu. "Imam dovoljno posla i uspjeha, no ne mogu i ne želim zaboraviti svoje korijene. Za Pangeu, kao i par drugih naših članova, radim uveče nakon posla i tokom vikenda. No, posla ima sve više, stoga je ideja da dio zadataka prefesionalizujemo, zaposlivši par osoba. To bismo mogli finansirati preko članarina pojedinaca ili dobrovoljnim prilozima naših uspješnih poslovnih ljudi. Stoga, između ostalog, i ova prezentacija u Berlinu. Jednu smo već imali nedavno u Stuttgartu, a ideja je da isto napravimo i u Düsseldorfu, Frankfurtu i Münchenu.".

Umrežavanje, daljnja edukacija, te povezivanje sa maticom zemljom  

Ahmed Spahić ističe da je jedan od najvažnijih stubova  za rad organizacije ekonomija, odnosno međusobno poslovno umrežavanje uspješnih pojedinaca u zemljama njemačkog govornog područja, ali i njihovo povezivanje sa poslovnim ljudima i firmama u Bosni i Hercegovini. "Finansijska baza stvorena osnivanjem tzv. biznis-klubova bi nam bila osnova za aktivnosti na kulturnom i političkom planu. Mi želimo biti  graditelji mostova i na tim područjima, jer su ona također veoma važna za bolji imidž BiH u inostranstvu", smatra Spahić.

Njemačka je, po njegovom mišljenju, za Pangeu u ovim segmentima najbolji uzor. "BiH naravno nema niti tu tradiciju niti novac. Njemačka ima industrijske i trgovačke komore, mrežu političkih fondacija te Goethe institut. Mi imamo malo toga, imamo Vanjskotrgovinsku komoru BiH te mrežu diplomatsko-konzularnih predstavništava, na koje se ne možemo baš uvijek osloniti. Odlično iskustvo smo imali sa generalnim konzulatom u Stuttgartu i tamošnjim konzulom Beganom Muhićem, koji uskoro odlazi sa te pozicije. Naš problem je što  naši konzuli ostaju ovdje tek par godina i bivaju birani po nacionalnom ključu. Nisu svi nažalost veliki zagovornici BiH i njenog promoviranja kao države u Njemačkoj", kaže Spahić, aludirajući na aktuelne političke probleme u zemlji.  

Susret u Berlinu prvi, ali sigurno ne i posljednji 

Dobra iskustva je Pangea dosada imala sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, pod čijem okriljem je osnovano Reprezentativno tijelo dijaspore Bosne i Hercegovine u Saveznoj Republici Njemačkoj koje je sastavljeno od 28 članova predstavnika iseljeništva organizovanih u 4 regionalna odbora, u Berlinu, Münchenu, Stuttgartu i Frankfurtu.

Ahmed Spahić u ovom tijelu ne vidi nikakvu konkurenciju. Ovo mišljenje dijeli i Damir Krdžić, informatičar iz Berlina, koji je član ovog reprezentativnog tijela iz Berlina: "Drago mi je što sam večeras ovdje i rado ću podržati rad Pangee. Samo zajedno možemo ostvariti zacrtane ciljeve. Večerašnji susret je bio fokusiran na privredu, no mi ne želimo zanemariti niti druge aspekte, politiku i kulturu."

To ne želi niti Muamera Hota, koja se također odazvala pozivu Pangee. Profesorica predškolskog odgoja, rođena i odrasla u Berlinu, za DW kaže: "Radovala bih se da pokrenemo nove inicijative, da našoj djeci ponudimo kvalitetnije učenje bosanskog jezika, od ranog djetinjstva u dvojezičnim vrtićima, te poslije u školama dopunske nastave na bosanskom jeziku. To bi bilo jako važno ukoliko toj djeci od malih nogu  želimo omogućiti  bolje razumijevanje zemlje iz koje potiču njihovi preci", kaže Hota.

Pangea je uspostavila i važne kontakte sa zastupnicima u Bundestagu, njemačkim te onim sa bih-porijeklom. "Uključujemo se u aktuelne političke diskusije, koje su važne za bih-dijasporu, poput uvođenja dvojnog državljanstva ali i one koje  trenutno potresaju našu zemlju. Ovaj sastanak u Berlinu je bio prvi ovakve vrste, ali sigurno nije posljednji", uvjeren je Ahmed Spahić.  

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu