Što se krije iza zabrane Hezbolaha u Njemačkoj?
1. maj 2020
Vojno krilo Hezbolaha od 2013. na području cijele Europske unije slovi kao teroristička organizacija. No političko krilo ove pro-iranske šijitske grupacije je u Njemačkoj, za razliku od Nizozemske ili Velike Britanije, moglo slobodno djelovati.
Povijesna odgovornost Njemačke
Sada je ministarstvo unutarnjih poslova zabranilo rad organizacija koje su tijesno povezane s Hezbolahom. Za to su se još u prosincu založili zastupnici Bundestaga, tj. zastupnici vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije i Liberala. Stranke Zeleni, Ljevica i Alternativa za Njemačku su se suzdržale od glasanja. Opiranje zabrani se opravdavalo potrebom da se u političkom krilu Hezbolaha zadrži "partner za dijalog u bliskoistočnom mirovnom procesu". Ukazivalo se i na humanitarne projekte koje pokreće ova organizacija. Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je zabranu obrazložio između ostalog i "povijesnom odgovornošću Njemačke naspram Izraela".
Direktna posljedica zabrane se u prvoj mjeri odnosi na zamrzavanje imovine Hezbolaha u Njemačkoj i zabranu obilježja ove organizacije.
Uredi za zaštitu ustavnog poretka ova "civilna" krila Hezbolaha promatraju već godinama. Stoga se postavlja pitanje zašto je odluka o zabrani pala upravo sada. Prema nekim pretpostavkama vlasti su time pravovremeno htjele spriječiti sudjelovanje Hezbolaha na godišnjim demonstracijama na tzv. Al Kuds dan (arapski naziv za Jeruzalem) 16. svibnja kada se poziva na "oslobađanje" Jeruzalema od "cionističkih" okupatora. Ovaj dan je uveo iranski vjerski vođa Homeini i svake godine u Njemačkoj skrbi za more kritika zbog otvorenog antisemitizma koji prati ove prosvjede.
Ugrožen ugled Njemačke
Jürgen Hardt, jedan od stručnjaka za vanjsku politiku unutar vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) zabranu Hezbolaha u ovom trenutku opravdava željom za postizanjem više stabilnosti u Libanonu. No tu su i drugi motivi. "Antiizraelska propaganda i financiranje terora ne smije više biti moguće u Njemačkoj", kaže CDU-ov političar Mathias Middelberg. Njemačka se očito u godini u kojoj se obilježava 75. godišnjica kraja Drugog svjetskog rata želi riješiti svih "repova" koji bi mogli ukazivati na podršku antisemitizmu i negiranju prava Izraelu na egzistenciju.
No postoje i indicije da Hezbolah Njemačku sve više koristi za svoje financijske aktivnosti. Američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell je još prošle godine rekao kako Hezbolah kroz donacije ali i kroz kriminalne mreže i pranje novca godišnje zaradi stotine milijuna dolara. Politolog Ralph Ghadban, porijeklom iz Libanona je još prošle godine u jednom razgovoru za DW rekao kako je Njemačka vrlo važna za Hezbolah jer je Njemačka "Eldorado za pranje novca".
Daljnja tolerancija Hezbolaha u Njemačkoj bi bila neodrživa. To pokazuju i reakcije židovskih organizacija u Njemačkoj ali i čitavom svijetu. "Bilo je krajnje vrijeme", komentirao ja zabranu Josef Schuster, predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj. i dodao: "Njemačka ne smije biti utočište za sljedbenike islamističkih organizacija koje iz duboke mržnje prema Židovima, pozivaju na nasilje i financiraju terorizam".
Malo izgleda za zabranu u EU
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz se zahvalio njemačkoj vladi na ovoj odluci i rekao kako se zahvalama "zasigurno pridružuju mnoge vlade na Bliskom istoku" i "tisuće žrtava terorizma". Katz je istodobno izrazio nadu da će se za primjerom Njemačke povesti i "ostatak Europske unije".
No za to ne postoje prevelike šanse. Prije svega se Francuska zbog svojih povijesnih veza s Libanonom opire zabrani djelovanje političkog krila Hezbolaha.
Ove godine su organizatori Al Kuds marša zbog koronakrize sami otkazali povorku. Socijaldemokratski senator Berlina za unutarnje poslove Andreas Geisel je pokazao olakšanje. "Ove godine smo pošteđeni jedne od najodvratnijih antisemitskih manifestacija. Ovo je dobra vijest za Berlin".