Štednja energije: zatvoriti vrata, ugasiti svjetla

Maloprodajni troškovi energije porasli su 150 posto od početka godine. U istraživanju Njemačke udruge trgovaca na malo (HDE), svaka druga tvrtka vidi svoju egzistenciju ugroženom.

Trgovci sada koriste mjere uštede energije kako bi prebrodili zimu. Na primjer, dućani se slabije griju. „Svaki stupanj manje može smanjiti potrošnju energije do šest posto“, kaže Patrick Schütz iz Njemačkog trgovačkog udruženja. Prvi supermarketi čak razmišljaju o skraćenju radnog vremena.

Dobrovoljne mjere su jedna stvar. Ali savezna vlada se također oslanja na prisilu. Donijela je uredbu koja je na snazi ​​od 1. septembra: prodajni prostori trgovina smiju se grijati najviše do 19 stupnjeva. Svjetleće vanjske reklame moraju biti ugašene od 22.00 do 6.00 sati, a vrata trgovina više ne smiju biti stalno otvorena.

"Vrata zatvorena, trgovina otvorena"

Carina Peretzke iz Trgovačkog udruženja Sjeverne Rajne-Vestfalije vrlo je kritična prema zatvorenim ulaznim vratima: "Ako su vrata zatvorena, ulazi manje kupaca." Psihološki, zatvorena vrata se, kako kaže, doživljavaju kao barijera.

Kako bi ipak privukli ljude u trgovine, klimatska ofenziva HDE-a je na inicijativu trgovačkog udruženja Sjeverne Rajne-Vestfalije pokrenula kampanju na čijim plakatima stoji "Vrata zatvorena, trgovina otvorena". Ovi plakati trebaju pokazati da su trgovine otvorene unatoč zatvorenim vratima. Dosad je kampanja vrlo dobro prihvaćena od trgovaca, kaže Patrick Schütz.

Razumijevanje za mjere pokazuje i većina kupaca, kojima je tema uštede energije i privatno sve važnija. To pokazuje istraživanje DW-a u centru Bonna: "To je prava stvar za uštedu energije. To čini središte grada malo tužnijim. Ali mislim da nemamo previše izbora razmišljati o tome", kaže jedna prolaznica.

Kupovna moć na "najnižoj razini svih vremena"

No, osnovni problem maloprodaje trenutačno je negdje drugdje, smatra Carina Peretzke. Naime nakon više od dvije godine pandemije korone i rasta troškova, kupovna moć, kaže ona, trenutno je na "istorijskom minimumu". Od toga posebno pati stacionarna maloprodaja: "Uglavnom nema više rezervi, potrošene su. Sada imamo veće troškove, a i kupci imaju te troškove pa se suzdržavaju pri kupnji", kaže Peretzke. 

To također postaje jasno kada razgovarate s ljudima u centru Bonna. Mnogi sada više paze na to što kupuju i treba li im to doista. I kada je riječ o namirnicama, ljudi se sve više okreću ponudi i sve više idu u kupovinu u diskonte.

Rasvjeta i sigurnost

Dortmundski urbanist Stefan Kruse vidi još jedan važan aspekt: ​​središta gradova postaju tamnija zbog manje rasvjete, posebno sada u jesen kada dani postaju kraći. Ovo je također, kaže Krause, pitanje sigurnosti.

Na primjer, ako idem kući nakon posjeta restoranu, onda ću sljedeći put možda dva puta razmisliti o šetnji ovim mračnim uličicama, kaže Kruse. Zaposlenica jedne tekstilne trgovine u blizini glavnog željezničkog kolodvora dijeli to mišljenje. "Malo mi je mučno", kaže ova žena.

Broj malih trgovina u gradskim središtima već godinama opada. Trend koji se već intenzivirao zbog ograničenja tokom pandemije koronom i povezanog gubitka prihoda sada će se vjerojatno nastaviti zbog mjera uštede energije.

Isti trgovački lanci mogu se naći gotovo posvuda u središnjim dijelovima njemačkih gradova. Zbog toga su, smatra Kruse, gradski centri "dosadni" i "zamjenjivi".

No ne povlače se samo male trgovine. Veliki lanci se od pandemije sve više oslanjaju na internetsko trgovanje. Stoga sve više i više velikih površina ostaje prazno. Za urbanog developera jasno je da se o konceptu središta grada dugoročno mora razmišljati drugačije. Pogotovo kada veliki lanci robnih kuća isprazne svoje lokacije, nastaju ogromni prazni prostori od kojih bi, smatra Kruse, trebale nastati multifunkcionalne površine.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu