Šta treba znati o AfD-u Bundestagu?

Na koji način će Alternativa za Njemačku iskoristiti svoj položaj u saveznom parlamentu?

Prvo, poslanici AfD-a neće moći donositi nikakve zakone. Vladajuća većina u Njemačkoj nema potrebe da povlađuje opoziciji, i sigurno neće učiniti ustupak stranci koja uključuje desničarske ekstremiste. Međutim, članovi AfD-a će iskoristiti rasprave u Bundestagu da povedu riječ o njihovim omiljenim temama: izbjeglicama, redu i zakonu, i navodnoj „islamizaciji” Njemačke, i to iz desničarske perspektive koja prevazilazi vladajuće konzervativce CDU i CSU.

„Za stranke u parlamentu, to je ozbiljan izazov sa kojim će morati da se izbore“, kaže Aleksander Hensel iz Getinger Instituta za istraživanje demokratije.

Strategija AfD-a će uključiti ono što Hensel naziva „pažljivo iscenirane prekršaje tabua“, uključujući ekstremnije stavove o izbjeglicama, muslimanima o Njemačkoj i njemačkoj istoriji. Te izjave neće biti namijenjene drugim poslanicima u parlamentu, već njemačkoj javnosti i to pogotovo korisnicima interneta.

„Sjednice parlamenta će biti iskorištene da se pojača publicitet na društvenim mrežama pokretanjem kontroverznih tema i mogućnosti za eskalaciju,“ kaže Fedor Ruhoze, predstavnik njemačkih socijaldemokrata (SPD) u parlamentu savezne države Poranje-Palatinat. „Predstavnici AfD-a obično se drže po strani u odborima čiji rad nije otvoren za medije ili onima za čiji rad mediji ne pokazuju interesovanje, ponekad (poslanici AfD-a) uopšte ne dolaze na sastanke“ tih komiteta, kaže Ruhoze u dokumentu gdje razrađuje strategiju za ophođenje sa desničarskim populistima.

Kako bi mainstream  stranke mogle da reaguju?

Ostale parlamentarne stranke morale bi da nastupe uravnoteženo. Sudeći po Ruhozu, političari uglavnom prihvataju gledište da bi AfD trebalo da uživa uobičajene privilegije stranaka u parlamentu, uključujući prisustvo u raznim komitetima i sopstvenog potpredsjednika Bundestaga. On takođe upozorava protiv ruganja AfD-u ili upadica i pitanja, najprije jer se tako produžava vrijeme koje im je dodijeljeno, ali i zbog toga što to može da ojača njihov imidž hrabrih autsajdera i boraca protiv političkog establishmenta.

„U isto vrijeme, postoje linije koje se ne smiju preći“, kaže Ruhoze. „Mora se jasno prenijeti poruka da ekstremno desno krilo AfD-a, koji sada ima predstavnike u parlamentu, nema šta da traži u političkom mainstreamu.“

Ko povlači crvene linije?

To je zadaća predsjednika Bundestaga, političkog veterana Volfganga Šojblea, i potpredsjednika, koji se tradicionalno biraju iz redova svih parlamentarnih stranaka. Zadatak ovih zvaničnika je da osiguraju da se parlament drži dnevnog reda, i oni imaju pravo da sankcionišu poslanike koji ometaju sjednice. Postoji više vrsta kaznenih mjera, od izricanja opomene do zabrane diskutovanja na određeno vrijeme.

Posmatrači ocjenjuju da će Šojble imati pune ruke posla sa AfD-om, pogotovo jer su neki od „alternativaca“ početnici što se tiče politike. Ali iskustva iz državnog parlamenta Saksonije pokazuju da stvari sa AfD-om mogu da teku mnogo civilizovanije u poređenju sa drugim desničarima.

„U posljednje dvije i po godine, samo tri poslanika je opomenuto, od toga dva iz stranke Ljevice i jedan iz AfD-a“, kaže Ivo Klate, predstavnik za medije saksonskog parlamenta. „To možemo uporediti sa (ekstremno desničarskim) NPD-om, koji je u prošlosti dva puta ušao u parlament, pri čemu je preko 70 poslanika opomenuto i dodijeljeno nekoliko zabrana diskusije“, rekao je Klate DW-u.

Da li možda predstoji vrijeme sloge i povjerenja?

Ni izbliza. Sukobi će početi od prvog dana, 24. oktobra, kada se Bundestag sastane za konstitutivnu sjednicu.

Jedna od tačaka dnevnog reda je biranje potpredsjednika iz svake stranke. AfD namjerava da nominuje 72-godišnjeg Albrehta Glazera, čovjeka koji je svojevremeno predložio da muslimani ne bi trebalo da uživaju slobodu religije jer je islam politička ideologija a ne vjera. Članovi drugih stranaka su već izjavili da neće podržati tu nominaciju.

„Konsenzus je da AfD ima pravo na potpredsjednika, ali poslanici moraju da imaju povjerenja u osobu koja vodi diskusije“, kaže Ruhoze. „Imam razumijevanja ako neko kaže: kao slobodan izabrani predstavnik, ne mogu da podržavam nekog ko osporava načela Ustava.“

U državnom parlamentu Poranje-Palatinata, pojedini poslanici odbijaju da se rukuju ili pozdravljaju sa kolegama iz AfD-a, smatrajući da se radi o „nacistima“, kaže Ruhoze, ali većina prati pravila lijepog ponašanja i parlamentarne kurtoazije. Ipak, atmosfera u Bundestagu će sigurno biti hladna.

Šta najviše plaši tradicionalne stranke?

Napadi AfD-a se često fokusiraju na konzervativnu grupu Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i njihove najbliže saveznike iz Bavarske, Hrišćansko-socijalnu uniju (CSU), jer glasači tih stranaka najčešće prelaze u AfD-ov tabor.

„U zapadnoj Njemačkoj, prije svega, AfD propagira imidž legitimnog nasljednika konzervativaca prije dolaska Merkelove,“ kaže Hensel. „Zbog toga se AfD posebno usredsređuje na CDU i pokušava da gura prst u otvorene rane.“

Na nivou saveznih država, kaže Hensel, populisti su uspjeli da preuzmu pitanja kojima su se ranije bavili konzervativci, kao što su red i zakon. Hensel očekuje da će AfD naglašavati razlike između konzervativaca i njihovih najverovatnijih partnera u budućoj vladajućoj koaliciji – tržišnih liberala iz FDP-a i Zelenih, stranke koja se bori za zaštitu životne sredine.

„Strukturalno, AfD može da izvrši poseban pritisak na CDU zato što zastupa niz položaja koje su ranije zastupali konzervativci i koji su i dalje relevatni glasačima,“ kaže Hensel.

Kako će AfD promijeniti ulogu opozicije?

Tradicionalno, posao opozicije u Bundestagu je da kritikuje vlast, a ne druge opozicione stranke. Ali socijaldemokrate i ljevičari će također reagovati na AfD.

„U parlamentu se lako može formirati front između AfD-a i svih ostalih stranaka“, kaže Hensel. „Na taj način, SPD-u bi bilo teže da se postavi kao vođa opozicije. Izazov za SPD je da se na jednoj strani protivi AfD-u dok se istovremeno postavlja kao opozicija prema vladi.“

Opozicija, upozorava Hensel, mora da izbjegava da se svaka diskusija pretvori u sukob AfD-a i svih ostalih stranaka, jer bi tako AfD pojačao svoju auru buntovnika. Ipak, dodaje Hensel, AfD-ova poslanička grupa je veoma heterogena i možda će biti teško da se premoste unutrašnje podjele između „umjerenog krila“ koje kritikuje masovnu imigraciju u Njemačku, i ekstremnih nacionalista koji isključuju bilo šta strano.

„U budućnosti ćemo sigurno vidjeti čitav niz velikih unutrašnjih sukoba unutar AfD-ove poslaničke grupe u parlamentu“, predviđa Hensel.