Poštena raspodjela vakcina za sve!
23. februar 2021
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je sve zemlje da prvo vakcinišu svoje zdravstvene radnike i najranjivije kategorije stanovništva. Nakon toga bi dostupne vakcine trebale biti ustupljene drugim zemljama kako bi i one mogle učiniti isto.
Ali, bogati svijet još uvijek nije shvatio koliko je ozbiljna pandemija kovida-19 i kakav će enormni globalni uticaj imati na pitanja od zdravstvenog, ekonomskog, socijalnog i geopolitičkog značaja. Vakcine su postale simbol „vraćanja naših života". Zbog toga su politički lideri zapadnih demokratija dopustili da ih se potiče na „vakcina-nacionalizam". Obećali su svojim građanima da će gotovo svi oni biti cijepljeni, dok 130 država svojim stanovnicima još nije u mogućnosti dati niti jednu jedinu vakcinu.
- pročitajte i ovo: Zarobljeni u geopolitici, zagledani u Srbiju
Premalo i prekasno?
Ljudi u bogatim zemljama se guraju da dobiju vakcinu i žele "potvrde o vakcinaciji", koje im omogućavaju povratak u bogati društveni i kulturni život. Da, građani su čak i izbirljivi kada se radi o vakcini, koju žele dobiti. Istovremeno, zemlje subsaharske Afrike tek ovoga mjeseca mogu početi s cijepljenjem. Njihovo medicinsko osoblje umire jer mora liječiti bolesnike u najtežim uslovima i bez zaštite.
Upozorenje generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa prošlog mjeseca da je "svijet na ivici katastrofalnog moralnog zakazivanja" možda je donekle i pomoglo. Konačno, godinu dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila "zdravstvenu katastrofu sa međunarodnim posljedicama", članice G7 dale su podršku za "ACT Accelerator" (Access to COVID-19 Tools Accelerator"). ACT Accelerator je globalni mehanizam solidarnosti koji uključuje COVAX - savez stvoren kako bi se obezbijedio pravedan pristup vakcinama. Ali sve ovo još uvijek može biti premalo i doći prekasno.
Prošlog petka su SAD, Njemačka, Evropska komisija, Japan i Kanada obećale nova sredstva za suzbijanje korone u visini od 4,3 milijarde dolara (3,5 milijardi eura). To povećava sumu novca, izdvojenu za ACT akcelerator na 10,3 milijarde dolara, ali i dalje postoji finansijska rupa od 22,9 milijardi dolara za 2021. godinu. Međunarodna privredna komora izračunala je da bi globalna ekonomija mogla izgubiti do 9 biliona dolara ako vlade bogatih zemalja uskrate siromašnim zemljama pristup vakcinama protiv kovida-19. Zašto bogati svijet, s obzirom na globalnu krizu, ne može sakupiti ovaj relativno mali iznos novca?
Više nema krivca
Čak i oni koji ne misle da je solidarnost toliko važna, trebali bi uzeti u obzir geopolitičke implikacije: Kina, Rusija i Indija drugima već daju cjepiva i to po niskim cijenama. Ili ih čak besplatno poklanjaju zemljama s kojima žele ojačati veze, iako imaju svoje unutrašnjo-političke potrebe.
Ova „vakcina-diplomatija" širi se i po Evropi ali i izvan nje: Na naslovnim stranama novina u Srbiji piše kako "Vučić, Putin i Xi spašavaju Srbiju". Indija besplatno šalje vakcine u Nepal, Bangladeš, Mjanmar, Šri Lanku, Afganistan, na Maldive i Sejšelska ostrva. Indijski ministar spoljnih poslova to obrazlaže krilaticom na engleskom jeziku: "Acting East. Acting fast." – brzom akcijom istoka." A Kina je naravno zdravstveno-politički aktivna duž cijelog „Puta svile".
- pročitajte i ovo: Komentar: Cijepljenje i pitanje solidarnosti
Francuski predsjednik Emmanuel Macron reagovao je na to pozivom da Evropa i SAD hitno dodijele do pet posto svoje trenutne proizvodnje cjepiva siromašnim zemljama, kojima Kina i Rusija nude da popune postojeću prazninu. U proteklih godinu dana globalni odgovor na kovid-19 neizmjerno je bio otežan nedjelotvornošću tadašnje američke vlade. Ali sada više nema nikoga, na koga bi se mogla prebaciti krivica, ako zapadne demokratije napokon energično ne odgovore na nepravdu u distribuciji vakcina. Na budući tok pandemije ali i na budućnosti demokratije i geopolitike od presudne važnosti bi bilo kada bi G7 jednostavno usvojio stari princip, korišten u suzbijanju financijske krize: "Whatever it takes!"- "Šta košta da košta!"
Ilona Kickbusch je voditeljica Globalnog zdravstvenog programa na visokoškolskom Institutu za međunarodne studije i razvoj u Ženevi. Prije toga, gotovo dvije decenije radila je za Svjetsku zdravstvenu organizaciju i predavala na američkom Univerzitetu Yale.