Šta je njemačka „kočnica dugova“?

U Njemačkoj su i savezna država I svih 16 pokrajina dužni da štedljivo posluju. Praktično im je zabranjeno da podignu dodatne kredite. Druge države iz grupe G7 nemaju tako strogo ograničenje novog zaduživanja. Pravila koja to određuju zapisana su u njemačkom Ustavu i uz manje razlike važe i na saveznom i na pokrajinskom nivou. Član 109 Temeljnog zakona – tako se u Njemačkoj zove Ustav – u paragrafu 3 kaže: „Budžeti savezne države i pokrajina moraju se principijelno uravnotežiti bez podizanja novih kredita“. To praktično znači da država smije da potroši samo onoliko koliko zaradi – prije svega od poreza i naplata dažbina. Kolokvijalno se ovo pravilo zove „kočnica dugova“.

Protiv opterećenja narednih generacija

Ovo ograničenje je uvedeno 2009. kada je šefica vladinog kabineta bila demohrišćanska kancelarka Angela Merkel, a njen ministar finasija je bio socijaldemokrata Per Štajnbrik. To se desilo usred globalne finansijske i ekonomske krize, kada se na sve strane diskutovalo o mogućem novom zaduživanju. U jednom govoru pred premijerima pokrajina Štajnbrik je rekao da se radi o istorijskoj odluci koja „obezbjeđuje sposobnost države da djeluje posebno u pogledu međugeneracijske pravednosti“.

Prije uvođenja ovih pravila odvijala se politička diskusija. Zeleni i Ljevica su se žestoko protivili uvođenju strogih pravila, tvrdeći da se država sama ograničava u sposobnosti djelovanja. Zagovornici „kočnice dugova“ ukazivali su na to da bi država sa gomilanjem dugova sve više novca trošila na kamate, pa je to još veće opterećenje na plećima djece i unuka. 

Od 2014. do 2019. budžeti su bili uravnoteženi

Za saveznu državu „kočnica dugova“ važi od 2016., a za pokrajine od 2020. Ali već 2014. je tadašnji demohrišćanski ministar finansija Volfgang Šojble postigao uravnoteženost budžeta, prvi put poslije 45 godina. On je primijenio izraz „crna nula“, jer su izdaci i prihodi države zaista bili u ravnoteži. Pritom pravila za savezni nivo nisu tako striktna.

Pokrajine imaju apsolutnu zabranu zaduživanja, dok savezna država može da se zaduži u visini od najviše 0,35 odsto bruto domaćeg proizvoda. Ako je na primjer bruto domaći proizvod Njemačke 2022. iznosio 3,88 biliona evra – država je mogla da se zaduži još 13 milijardi evra.

Pandemija i rat u Ukrajini

Ali te 2022. država se zadužila mnogo više, radilo se o trocifrenim iznosima u milijardama evra. Kao i za prethodne dvije godine, Bundestag je 2022. isposlovao izuzetak od pravila „kočnice dugova“. Ukazujući na posljedice pandemije i rata u Ukrajini njemački parlament je proglasio „situaciju izuzetne ugroženosti“. Ustav dozvoljava suspenziju pravila o nezaduživanju „u slučaju prirodnih katastrofa ili situacije izuzetne ugroženosti koja se otrgla kontroli države“. U aktuelnoj debati oko budžeta 2024. socijaldemokrate i Zeleni žele da se ponovo pozovu na takvu vanrednu situaciju, ukazujući na posljedice rata u Ukrajini i na energetsku krizu.

Da li je „kočnica“ prestroga?

Istovremeno se rasplamsala rasprava o tome da li je potrebna reforma „kočnice dugova“. Pojedini ekonomski stručnjaci se izjašnjavaju za to, tvrdeći da su investicije u infrastrukturu i u tehnologije važne za budućnost, postale žrtva strogih pravila.

Ipak, ne treba očekivati da će reforma uskoro biti pokrenuta, pošto se Ustav može promijeniti samo dvotrećinskom većinom u Bundestagu. Trenutno konzervativna opozicija – CDU i CSU – odbijaju takve promjene.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu