Šta hoće AfD?

Tokom proteklog vikenda (28-30.7.) u Magdeburgu je održan kongres desničarske oppozicione stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na kojem su birani i njeni kandidati za Evropski parlament. Riječ je zapravo o prvom dijelu manifestacije na kojem je kongres završen a za EP je izabrano 15 kandidata – 11 muškaraca i četiri žene. To je samo dio liste – preostali kandidati će biti birani na nastavku skupštine stranke koji počinje u petak, 4. avgusta i traje do nedelje, 6.8.

Stari novi poslanik EP Krah

Kandidat koji je osvojio najviše glasova je Maksimilijan Krah, koji je svoje – u stranci najšire prihvaćene - stavove o glavnim političkim temama ovako sažeo: Evropska unija se zalaže za klimu, insistiranje na rodno neutralnim pojmovima,  imigraciju i rat, a AfD za blagostanje, porodicu, narod i – mir.

- pročitajte još: Uspon AfD-a: Sve više ekstremni

Krah, doktor prava i konzervativni katolik, još kao tinejdžer se priključio njemačkim demohrišćanima (CDU) koje je napustio 2016. godine, kako je rekao iz protesta protiv izbjegličke politike njemačke vlade (kancelarka je tada bila Angela Merkel, CDU).

Ovaj političar je već bio poslanik Evropskog parlamenta: 2019. godine je to postao kao trećeplasirani na listi AfD. Njegova stranka je u EP dio bloka zvanog „Identitet i demokratija" (ID). Rukovodstvo tog bloka ga je tada bilo suspendovalo na šest mjeseci zato što je u francuskoj predizbornoj kampanji podržao radikalnog desničara Erika Zemura a ne nešto blažu po stavovima Žan-Marin Lepen.

„Za multipolarni svijet"

U AfD je posljednjih godina u okviru borbe za vlast i pozicije unutar stranke bilo različitih previranja i sukoba. Oni su, ako je vjerovati riječima kopredsjednika stranke Tina Hrupale (na čelu zajedno sa Alis Vajdel), prevaziđeni i sada u upravi stranke već godinu dana vladaju „disciplina, jedinstvo i harmonija". To je, kako je dodao, i jedan od razloga za dobre rezultate AfD u posljednjim ispitivanjima javnog mnjenja.

- pročitajte još: Predsjednik CDU-a: Moguća suradnja s AfD-om

Hrupala je na kongresu kritikovao prije svega politiku vladajućih Zelnih koji, kako kaže, „hoće rat sa Kinom i Rusijom". On optužuje njemačku vladu za „agresivnu politiku prema Rusiji", traži obustavljanje isporuka oružja Ukrajini i ukidanje sankcija Rusiji.

Kopredsjednik stranke je na kongresu iznio i svoju viziju „multipolarnog svijeta" koji ima mnogo različitih regionalnih centara moći. „Evropa" po njegovom mišljenju „mora da izađe iz jednostranih zavisnosti" i da se „uzda u sopstvene snage" ili će „ostati privjezak Zapada".

Pregovori jedino ispravno rješenje za rat u Ukrajini

Jedna od vodećih političarki AfD i poslanica stranke u Bundestagu, Beatriks fon Štorh, povodom kongresa stranke dala je intervju za DW. Ona je tu rekla da je trenutna poluparnost njene partije (nešto više od 20 odsto ispitanih bi na izborima glasalo za nju) između ostalog posljedica razočaranja građana radom drugih stranaka.

Upitana za ekstremiste u redovima AfD, ona je rekla da u stranci „postoje problemi i da niko ne tvrdi da nije tako", ali da „to nije problem AfD", već da „je Njemačkoj potrebna drukčija usmjerenost politike da bi napredovala".

Kada je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu, ona kaže da se njena stranka „zalaže za mirovne pregovore te da treba da radi diplomatija a ne oružje. „Mi ne smatramo da isporuke oružja Ukrajini podržavaju mir", naglasila je, dodajući da „misli kako u načelu svi hoće mir, ali da se tu radi o uglu gledanja" na problem.

„Previše kriminalnih" ilegalno useljenih migranata

Fon Štorh je negirala da je njena stranka previše bliska ruskim zvaničnicima: „Neki predstavnici naše stranke su razgovarali sa njima. I mislim da je to ispravno."

Na pitanje novinara o imigraciji, Beatriks fon Štorh je rekla da Njemačka ne može da bez daljnjeg primi još nekoliko miliona imigranata, i da njena stranka pravi razliku između dvije vrste imigranata: onih koji  su dobro integrisani u društvo i daju svoj doprinos njemačkoj državi jer u tome vide i svoj interes, i onih koji su ilegalno u ovoj zemlji i ponašaju se kriminalno. „Niko ne kaže da se svaki migrant koji je ilegalno došao u Njemačku" kriminalan, ali „takvih" ipak „ima previše". To po njenim riječima građani vide, a druge stranke, kako je dodala, uglavnom ne zanima šta građani misle.

sb/dpa/ard/mp/dw