Šta EU očekuje od izbora u Srbiji?

EU po pravilu ne komentariše izbore koji se održavaju „po međunarodnim standardima i demokratskim procedurama“ kako u partnerskim zemljama, tako i u zemljama kandidatima za članstvo. Neposredno pred parlamentarne izbore u Srbiji iz sjedišta Evropske komisije iznose samo očekivanja.

„Važno je da izbori budu dobro pripremljeni, da sam izborni proces protekne bez problema i da se brzo nastave parlamentarne i vladine aktivnosti kako bismo mogli da nastavimo sa procesom pristupanja Srbije. Mi od Srbije očekujemo da iz fokusa ne izgubi evropsku reformsku agendu kao i da nastavi proces normalizacije odnosa sa Kosovom, posebno u primjeni već postignutih dogovora“, izjavio je za DW portparol evropskog komesara za proširenje, Peter Stano.

U komesarijatu za proširenje podvlače i činjenicu da tokom cijelog predizbornog procesa nije prekidan rad tehničkih grupa Srbije i EU. U okviru, kako u Evropskoj komisiji naglašavaju, „uspješno započetih“ pregovora o pridruživanju Srbije, u februaru i martu su se održavali ekspertski sastanci, nastavljen je proces skrininga i održan sastanak Komiteta za stabilizaciju i asocijaciju.

Od nove vlasti u Srbiji očekuje se primjena Briselskog dogovora

U diplomatskim izvorima u Briselu može se čuti ocjena da bi rezultat izbora koji se u nedjelju 16.03. održavaju u Srbiji trebalo da bude relativno jasan, a to je konsolidacija moći trenutno vladajuće stranke. Navodi se da je u pitanju stranka koja nije „prirodno naginjala EU“, da je prošla „najveću promjenu“ kada je u pitanju evropska agenda zemlje i da je sada posvećena evropskom putu Srbije:
„Poziv za izbore u Srbiji zasnovan je na konsolidaciji pozicija unutar zemlje i samim tim EU nije „jaka“ tema u predizbornoj kampanji. Međutim uvjerena sam da će taj put Srbije biti nastavljen“, kaže za DW, Rosa Balfour, iz Centra za evropsku politiku (EPC) u Briselu:

„Pored cijelog paketa reformi, od Srbije će se, u narednom periodu, tražiti da ojača demokratske institucije, vladavinu prava, pravosuđe. Ipak, smatram da će sve oči i dalje biti uprte u dijalog sa Prištinom i primjenu Brisleskog dogovora. Prioritet za novu vlast u Beogradu moraće da bude da se primjeni sve što je već dogovoreno. EU i zemlje članice će to pažljivo pratiti i nema „puta nazad“ iz već postignutih dogovora“, ocjenjuje Balfour.

Moguća promjena aktera u dijalogu Beograda i Prištine

U ovim trenucima dijalog Beograda i Prištine ne napreduje najbolje, ocjenjuju evropski analitičari. Očekuje se da će izbori u Srbiji, ali i na Kosovu, kao i moguća „promjena aktera“ u razgovorima na visokom političkom nivou, donijeti dodatni „zastoj“:

„Iako se može očekivati period upoznavanja novih aktera i uspostavljanja novog povjerenja smatram da bi u drugoj polovini 2014. godine trebalo da se pokrenu stvari. Nakon kosovskih izbora u junu pa do kraja oktobra, do kada traje mandat visoke predstavnice EU Ketrin Ešton koja je posredovala u ovim dogovorima, postoji mogućnost da se dijalog ubrza. Same ličnosti mnogo znače u ovakvim pregovorima, ali ne treba zaboraviti da tu postoje i cijeli tehnički timovi. Ne treba se fokusirati samo na lidere, ali naivno je misliti da to neće imati uticaja na dijalog“, kaže Balfour.
U Briselu preovladava mišljenje da je je „dugoročna slika“ rezultata razgovora Beograda i Prištine pozitivna. Ocjenjuje se su „ulozi visoki“ i za Srbiju i za Kosovo i da paralelizam pristupnog procesa i procesa dijaloga daje EU dovoljno težine da se premoste trenutne poteškoće u primjeni Briselskog dogovora.

Autorka: Marina Maksimović
Odg. Urednica: Jasmina Rose