Špijunaža: Kina pokušava da destabilizuje demokratije

Konferencija za novinare Ministarstva spoljnih poslova u Pekingu jedna je od rijetkih prilika da novinari postavljaju pitanja kineskom državnom i partijskom vrhu. Vang Venbin, jedan od govornika, snažno odbacuje optužbe o špijunaži. Pretjeruje se u vezi sa onim što ne postoji, kaže.

Portparol je optužio Njemačku da nedavnim događajima želi da manipuliše političkim narativima. Cilj je jasan: narušiti atmosferu saradnje Kine i Evrope.

Za posmatrače, ovo je očekivana reakcija: „Kina u suštini uvijek sve poriče kada su takve optužbe u pitanju", kaže Marajke Olberg (Mareike Ohlberg), koja istražuje uticaj Kine na demokratije u azijskom programu američke fondacije Njemačkog Maršalovog fonda u Berlinu. Ona ne može nužno da sudi o izjavama u pojedinačnim slučajevima, „ali kao suštinsko poricanje je, naravno, apsurdno. Znamo da Kina špijunira i radi to relativno sistematski".

Špijunaža na različitim nivoima

Sa širenjem moći i kontrole Komunističke partije pod vođstvom države i partijskim šefom Si Đinpingom, kineske tajne službe i nadzorni organi su takođe postali sve moćniji posljednjih godina. Između ostalog, sve više koriste tehnologiju kao što su prepoznavanje lica i vještačka inteligencija (AI).

Ali, oni ne nadziru samo vladine kritičare i manjine poput Ujgura u svojoj zemlji. Tajne službe i bezbjednosni organi širom svijeta već godinama ukazuju na kineski uticaj i špijunažu u inostranstvu.

U zemljama kao što su SAD, Australija i Kanada, ljudi su već mnogo zabrinutiji zbog prijetnje. Postoji mnogo različitih oblika, kaže Olberg: „Ponekad je to špijunaža na političkom nivou kada se pokušava uticati na donosioce političkih odluka i doći do informacija."

Ali naravno postoji i industrijska špijunaža. "Postoji špijunaža, gde je cilj da se dođe do znanja za vojnu upotrebu. Postoji pokušaj i da se preduzmu akcije protiv ljudi - obično kineskog porijekla, koji se smatraju disidentima ili kritičarima - prikupljanjem informacija o njima."

Unesite nemir u demokratije

U ponedeljak su dva muškarca i jedna žena uhapšeni u njemačkim pokrajinama Hesenu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Navodi se da su došli do informacija o vojnoj tehnologiji kako bi ih proslijedili kineskoj obavještajnoj službi.

U Saksoniji je u utorak uhapšen i saradnik njemačkog političara Alternative za Njemačku (AfD) Maksimilijana Kraha (Maximilian). Takođe se navodi da je špijunirao za Kinu.

Činjenica da Narodna Republika pokušava da utiče na stranke poput AfD-a nije iznenađenje, rekao je politikolog Ralf Veber (Ralph Weber) sa Univerziteta u Bazelu za Dojčlandfunk. Pored prikupljanja informacija, državni i partijski vrh Kine ima opšti interes da izazove nemir i razdor u demokratijama: „To je dobro za jednopartijsku državu jer želi da pokaže da u liberalnim demokratijama postoji nered i da ne funkcionišu. Kina želi da poruči: „Mi smo drugačiji model i naš autoritarni model funkcioniše".

Osim toga, mogla bi da postoji mogućnost da se u demokratski proces uvedu tačke dnevnog reda kako bi se uticalo na mišljenje javnog mnjenja o Kini, rekao je Veber.

Aktuelni slučajevi su samo „vrh ledenog brijega"?

Savezna kancelarija za zaštitu ustava, Vojna kontraobavještajna služba i Savezna obavještajna služba (BND) sve češće upozoravaju na pokušaje kineske špijunaže u Njemačkoj. Marajke Olberg pretpostavlja da su slučajevi koji su sada postali poznati samo vrh ledenog brijega "i da postoji još nekoliko slučajeva koji još nisu otkriveni ili koji još nisu javno saopšteni - vjerovatno i jedno i drugo". Barem u smislu obima, eksperimenti su relativno sistematični.

Autor: Benjamin Eissel, ARD Peking/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu