Špijunaža i terorizam: dvojica uhapšenih povezani s Rusijom

Član 109 Krivičnog zakona Njemačke rijetko se koristi. Ni studenti prava, a ni tužioci obično ne obraćaju pažnju na taj paragraf. Samo oni, koji su bili u Bundesveru znaju za član 109 Krivičnog zakona. On se obično nalazi na tablama ispod natpisa na kojima stoji „Vojnobezbjednosna zona – zabranjeno fotografisanje!" Za dvojicu Nijemaca ruskog porijekla Ditera S. i Aleksandra J. iz Bajrojta tvrdi se da su prekršili taj propis. Ali, to bi trebalo da bude njihov najmanji problem.

Prema informacijama do kojih došli njemački javni servisi SWR i ARD, savezni tužilac Jens Romel tereti ih i za čitav niz drugih zločina, a prije svega za ilegalne operacije u korist ruske države, a protiv Ukrajine – za terorizam i špijunažu.

Zbog toga su za tom dvojicom muškaraca posljednjih mjeseci tragali ne samo tužioci, već i Savezna kancelarija kriminalističke policije, Savezna kancelarija za zaštitu ustava, Kriminalistička policija Bavarska, kao i američke vlasti. Oni vjeruju da su razotkrili scenario od kojeg se strahuje još otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu: da se priprema sabotaža u Njemačkoj s ciljem da se pomogne Rusiji, a naškodi Ukrajini.

Ratovao protiv Ukrajine

Kako se navodi, ključna figura je 39-godišnji Diter S. On ima i njemačko i rusko državljanstvo, a privukao je pažnju organa bezbjednosti jer je navodno između 2014. i 2016. učestvovao u borbama protiv Ukrajine na strani „ Narodne Republike Donjeck". Ona se sastoji od ukrajinske teritorije, koja je 2014. godine odvojena od Ukrajine i na kojoj je 2022. održan lažni referendum o navodnoj nezavisnosti te teritorije i pripajanju Rusiji. Pored Rusije, "Narodnu Republiku Donjeck" do sada su priznale samo Sirija i Sjeverna Koreja.

Savezni tužilac je to navodno učešće Ditera S. u borbama klasifikovao kao članstvo u stranoj terorističkoj organizaciji. To je novina, jer to znači da je „Donjecka Narodna Republika“ postala teroristička organizacija – ovlašćenje za krivično gonjenje dao je inače savezni ministar pravde Marko Bušman (FDP). To je odluka koja ima veliki simbolički značaj, a koja će vjerovatno imati i diplomatske posljedice.

Špijuniranje infrastrukture

Pored optužbi za terorizam, Diter S. je na meti i Odjeljenja za špijunažu Saveznog njemačkog tužilaštva. On je, kako se navodi, bar od oktobra 2023. sistematski špijunirao vojne objekte, željezničke pruge i drugu infrastrukturu. Snimao je fotografije i video-zapise s ciljem pripreme napada eksplozivom na linijama snabdijevanja ukrajinske vojske. Ideja je bila da se spriječi dopremanje oružja i drugog materijala iz Njemačke u Ukrajinu, a na meti su bili ne samo njemački objekti, već i objekti američke vojske u Njemačkoj.

Prikupljene informacije S. je prenosio svom kontaktu u ruskoj tajnoj službi, a od marta 2024. u tome mu je, kako se navodi, pomagao i 37-godišnji Aleksandar J. Njih dvojica su se navodno poznavali iz vremena provedenog u „Narodnoj Republici Donjeck".

U Saveznom tužilaštvu ocjenjuju da se radi o veoma ozbiljnom slučaju „aktivnosti agenata tajne službe". Dvojici muškaraca prijeti dugotrajna zatvorska kazna – i do deset godina.

Špijuna vjerovatno ima još

Zbog kombinacije više različitih krivičnih djela pravosudni postupak vjerovatno će biti interesantan, jer će se raspravljati o praksi ruskih tajnih službi na koje njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka (tajna služba koja djeluje u unutrašnjosti zemlje) već dugo upozorava: špijuniranje kritične infrastrukture, sabotaža puteva koji se koriste za snabdijevanje, napadi na ratni materijal i opermu koja  treba da se dostavi Ukrajini.

A i „sigurno je", kako se može čuti u krugovima istražilaca, da dvojica uhapšenih nisu jedini takvi špijuni u Njemačkoj.

mg/hš/idj (ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu